Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 51
Like Tree83Likes

tema: Završna obrada - detalji koji je odaju

Threaded View

  1. #27
    Stariji član
    Član od
    8.5.2017.
    Poruke
    1.912
    Lajkovi
    13197
    Reputacioni uticaj
    402

    Određen forumom Re: Završna obrada - detalji koji je odaju

    Mihajlo,
    kada već toliko pominješ A. Lange & Sohne, evo jedan manje poznati detalj o njihovoj posvećenosti izrade satova. Oni su jedini sa sistemom, koga ću samo na kratko opisati. Između 640 zaposlenih u tom preduzeću sa godišnjim obimom proizvodnje od 5000 satova, postoji jedan čovek, koji je ujedno najomraženiji i najvoljeniji u celoj organizaciji. Zove se Christoph Schlencker i vođa je posebnog odeljenja u okviru razvojnog laboratorija ALS.
    Kao i kod svih High End proizvođača i kod ALS se nakon osmišljanja modela i mehanizma napravi probni model na kojemu se sprovode istraživanja. Dok kod svih ostalih taj deo procesa teče u nekom sihroniziranom modulu, kod Langea je to drugačije. Osnovni zadatak odeljenja Christopha Schlenkera je da svojim časovničarima do maksimuma zagorča život. Njegov zadatak, je da svim njihovim zamislima i ostvarenjima traži greške. Zbog toga je razvio neke metode, koje su jedinstvene samo ovom proizvođaču.
    Prva i nije toliko unikatana, mada je prilična retkost u produkciji dress satova a to je više desetina puta bacanje sata na pod od betona, punom snagom sa visine 1 metra. Time se delu mehanizma sa težinom od 1 g, za delić sekunde masa poveća na 5 kg. Nijedan mehanizam, nijedan sat koji nakon ovoga iskače iz preciznostnog standarda preduzeća (-2 do + 3sec/d) ne ide u redovnu proizvodnju.

    Za drugu metodu je Christoph napravio običnu drvenu kutiju, koju je pričvrstio na mašinu, koja se vrti u svim mogućim smerovima. U toj kutiji sat 4 puta u 1 sekundi sa velikom brzinom i snagom udara u unutrašnje stranice. Test traje neprekidno 24 sata. Taj test predstavlja 5 godišnji rad sata u uslovima nošenja sa strane profesionalnog sportaša. Sat pored fizičkih promena nakon ovog testa ne sme ni za sekundu ispadati iz gore pomenutih preciznostnih kriterijuma.
    Za treću metoda je razvio napravu, koju je nazvao Potiskajući tester. Slična je ogromnom pauku, sastavljena je iz puno šrafova, koji neprestano pritiskaju pushere hronografa. Tačnije 50.000 pritiska na svaki pusher, što u realnom životu iznosi oko 100 godina prosečne upotrebe ove komplikacije. Da bi se što bolje simulirao potisak čovečjeg prsta, jer on, da bi savladao otpor pushera, mora u sebi da sabere snagu, što znači puno više energije, Christoph je svaki šaraf postavio na svoju oprugu i prevukao ga silikonom. Nakon 50.000 pritisaka, pusheri moraju ostati u prvobitnom stanju.
    Napravio je i posebnu komoru u kojima se satovi testiraju na delovanju u režimu -20C potpuno suve hladnoće do +80C potpune vlažnosti.

    Vrlo rigorozan test, koji čak nadmašuje testiranja kod Richard Millea. Jedina razlika je tome, što kod ALS ako neki mehanizam iskoči iz preciznosnih kriterijuma ide prvo na ponovno podešavanje, dok je kod Millea taj deo potpuno nemilosrdan. Kod njih je standard preciznosti -1 do +1 sec/dan ali se ne radi o 15 ili 21 dnevnom proseku, kao kod drugih, nego čim mehanizam u bilo kojem trenutku pređe preko te granice, ne ide na novo podešavanje, već na potpuno rasklapanje i novo sastavljanje.
    Poslednja ispravka: Haifisch23 (19.9.2021. u 9:06)
    bnovica, Zagor, piksi and 4 others like this.

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •