Dobio sam vrlo zanimljivo pitanje u vezi sa finiširanjem mehanizama, koje se glasi: "Kako je bila nekada, kada su mehanizmi bili sakriveni ispod zatvorenih poklopaca? Da li je izgledu mehanizama bio posvećen isti stepen pažnje, kao što je to danas?"
Da, taj izraz finiš je već toliko raširen i prihvaćen, pa je na žalost već postao opšti pojam. Priznajem, da ga i sam prilikom pisanja generalizujem sa ciljem izbegavanja dodatnog zbunjivanja čitaoca, ali pravilno bi bilo taj konačni stepen izrade kalibara razdeliti na:
1. finiš mehanizma
2. dekoracija mehanizma
Iako se sa ova dva izraza možemo sresti u potpuno istovetnom kontekstu u vezi sa predmetom na koji se odnose, morali bi da ih razlikujemo, jer se finiš odnosi na funkcionalnost mehanizma a dekoracija na njegov izgled.
Finiš osim mnogo vizualnog zadovoljstva za posmatrača ima važnu funkciju zaštite mehanizma. Kada se metalna površina obradi na bilo koji način pomoću različith alata i tehnika dolazi do promene njene molekularne površinske strukture, čime postaje više zatvorena i črvršća. Kada sa ukošene (anglirane) površine ruba mosta odstranjujete samo ostatke od rada cnc mašine, to je jedna stvar ali kada se toj površini pristupi sa visokim stepenom poliranja onda se znatno poveća njena antikorozivna svojstvenost. Perlage takođe izgleda fanstastično ali ti kružni tragovi zaista na sebe vuču mikročestice prašine koje nastaju prilikom navijanja mehanizma, svakog pokreta kinetičkog sklopa ili ostatka ulja. Savršeno polirani šatoni zaista omogućuju časovničaru da bolje vidi, da li je prisutna prava količina ulja. Zrcalno polirane i čak ukošene glave šrafova znatno produžavaju njihov životni vek a jednako važe i za termalno obrađene plave šrafove. Visoko polirani zupčanici zaista smanjuju trenje prilikom međusobe interakcije i poboljšavaju rad mehanizma.
Sve ovo je bilo od izuzetne važnosti u prošlosti a ostalo je i danas, čak i kada živimo u dobu kada je tehnološki progres doneo znatno kvalitetnije materijale. Tako ćemo u vrhunskim vintage kalibrima najboljih proizvođača naći sve gore navedeno, kao što ćemo sve to kod istih naći i danas. Tu nema velike razlike i finiš je u primarnoj meri usmeren u izboljšanje funkcionalnosti ali kroz transparentne poklopce donosi i obilje vizualnih užitaka.
Problem modernog časovničara je u tome, što je prilikom nastanka sata njegova prisutnost sve manje potrebna. Zapravo - njegov ultimativan i ujedno najteži zadatak je u daleko najvećoj meri sveden samo na ideju odnosno osmišjlavanju mehanizma. Dok su pre debelih 100 godina časovničari izrađivali skoro svaku komponentu sami ili su neposredno vodili mašine koje su to radili, danas je ta uloga prepuštena stručnjacima na području informatike i robotskim tehnologijama (CNC, SWE, CAM, CAD, LIGA). Zato su vrhunski časovničari pronašli sebi korisnu funkciju preko koje savesno ispunjuju i funkciju veličanstvenih ručnih veština, pa su se latili dekorisanja svojih stvaralaštva. Time su finiš nadgradili sa dekoracijom. Zapravo, došli smo do obrnute slike o kojoj sam već ranije pisao. Prva dekoracije su nastale pre više od 250 godine, kada su tadašnji časovničari dekorisali mehanizme, da bi odvratili pažnju bogatih kupaca od problematične preciznosti i ujedno prkrili svoju ideju od drugih, da bi kasnije došli do spoznanja, da mnogi elementi dekorisanja omogućavaju gore navedene funkcionalne prednosti, gde sad potpuno svesno udružuju korisno sa prijatnim.
Kako bi najvećoj meri upozorili na sebe, nezavisni časovničari su počeli sa masovnim korištenjem modernih sredstava komunikacije (facebook, instagram) preko kojih su direktno i uz 0 troškova došli do potencijalnih klijenata. Dobar glas se daleko širi a istini na volju, imali su šta da pokažu, rezultati su u rekordnom vremenu dostigli fascinantne vrhunce. Pošto tržište nikada ne može biti na stepenu savršenstva struke, nastale su velike anomalije u shvaćanju i savlađivanju materije. Tako je publika stepen kvaliteta određenog mehanizma a time i proizvođača počela da ocenjuje sa stepenom kvalitete dekoracije a ne konstrukcije ili funkcionalnosti njegovih mehanizama.
Da pojednostavim na najlakšem primeru: anglirana površina je stvar finiša. Oštar unutrašnji ugao je stvar dekoracije. Prva je lepa i funkcionalna, dok je druga zadivljujuća i predstavlja dokaz spretnosti njenog izvođača. Ali kao što kaže jedan od najvećih časovničara modernog doba Vincent Calabrese: "Kvalitet i kompetetnost časovničara se ne može svedočiti preko završne obrade, koju toliko cene entuzijasti, već u performansu njegovog kalibra, bezbednosti tog kalibra kao i u kvaliteti njegove regulacije".
Zato taj oštar unutrašnji ugao predstavlja potpis spretnosti njegovog izvođača, kao i ono što je meni najvažnije: dodatan unos ručnog rada na satu.
Dekoracija je svakako od izuzetne važnosti u horologiji - da dodam, da bez spretnosti nekadašnjih i modernih velemajstora ove veštine, horologija ne bi postala jedna od grana likovne umetnosti.
Ali svakako nije na odmet razlikovati ova dva aspekta, kada ih suzimo na segment mehanizma, da ne bi kupovali maglu u stilu lepo ukrašenog ali zato puno manje funkcionalnog mehanizma.
Registracija
Help


3030Likes
LinkBack URL
About LinkBacks


Odgovor sa citatom


Bookmarks sajtovi