Uzmi ovo sa rezervom, ali cini mi se da sam negde procitao da se koristio negde do 60-ih, u zavisnosti od proizvodjaca(neki su prekinuli ranije, a neki kasnije da ga koriste).
Uzmi ovo sa rezervom, ali cini mi se da sam negde procitao da se koristio negde do 60-ih, u zavisnosti od proizvodjaca(neki su prekinuli ranije, a neki kasnije da ga koriste).
"I have no idols. I admire work, dedication and competence." - Ayrton Senna
Hvala RusVidim ja da satove pre 60-te tesko da cu da kupujem
![]()
Ruku na srce, šalu na stranu: kod većine satova za civilnu upotrebu količina radioaktivnosti nije "strašna"(cca 10uSv/h).
Kod vojnih satova je već problem jer se tu nije štedelo na materijalu(cca od 30uSv/h - 1mSv/h pa i više)
Do sredine šezdesetih godina je korišćeno u civilnom sektoru, kako kod koga i kako gde, lepo reče Rus_PA... Koristi se i dalje u vojne svrhe na optičkim nišanima i instrumentima...
Being an engineer is a state of mind and therefore cannot be learned or forgotten!
Atomski sat kao pojam dobija sasvim novo značenje posle ove teme![]()
Being an engineer is a state of mind and therefore cannot be learned or forgotten!
A tricijum, doktore? On ima znatno manji period poluraspada, i beta raspad, zar ne? Da li je on toliko bezazlen, koliko u prvi mah izgleda?
(sad' ce Fortisi samo da iskaču na berzu)Šala naravno
![]()
Osvetljavanje satova - principi
Postoje 2 osnovna tipa luminscencije koji se koriste kod mehaničkih satova(kod električnih ima još svašta nešto):
1. Radioluminiscencija
2. Fosforescencija
Napomena: fosforescencija, ne daje svetlost na isti način kao i jedinjenja belog fosfora. Fosfor daje svetlost na principu hemioluminiscencije.
1. Radioluminscencija - prilikom alfa i beta raspada čestice udaraju u molekule cink sulfida(ili neke druge materije, cink sulfid je prvi korišćen) koji pri sudaru emituju foton.
Radijum se meša sa cink sulfidom dopiranim bakrom ili magnezijumom.(bakar daje zelenu boju, magnezijum daje narandžastu). Alfa i beta čestice oslobođene prilikom raspada udaraju u molekule cink sulfida koji emituju svetlost. Cink sulfid se mnogo brže razgrađuje od radijuma te treba biti oprezan. Čak i kada luminacija nestane, radijum ostaje - i to je problem opasan po zdravlje.
Prednosti: jako dug period osvetljaja, jak osvetljaj
Mane: radioaktivnost
I kod tricijuma i kod radijuma je isti princip osvetljavanja - tzv radioluminiscencija. Tricijum je kudikamo bezbedniji - pogotovo kada se zatvori u cevčicu. Takođe tricijum ima mnogo kraće vreme poluraspada(cca 12 godina, radijum cca 1600 godina) te se izbegava efekat iznenađenja
2. Fosforescencija - "upijanje" svetlosne energije. Osvetljena supstanca zadržava energiju koju joj predaju fotoni da bi tu energiju, takođe u vidu svetlosti samo druge talasne dužine reemitovala neki duži vremenski period.
Superluminova premazi su bazirani na fosforescenciji.
Prednosti: bezbedni, daju solidan osvetljaj, niska cena
Mane: relativno kratak vek trajanja usled oksidacije materijala(uglavnom)
![]()
Poslednja ispravka: DrAgod (2.2.2013. u 0:15)
Being an engineer is a state of mind and therefore cannot be learned or forgotten!
Znaci, drzimo se mi superluminove i ne mislimo.![]()
"I have no idols. I admire work, dedication and competence." - Ayrton Senna
Što se tricijuma i bezbednosti tiče - energija čestica koje emituje je niska za razliku od radijuma. Čestice koje emituje tricijum ne mogu da probiju kožu čoveka te penetracija u organizam nije duboka. U slučaju da se nađe u organizmu vreme izbacivanja je oko dve nedelje. (za razliku od radijuma koji ostaje do KRAJA(kratkog) života)
Tricijum koji se nalazi u kapsuli je skoro 100% bezbedan. Jedina opasnost po zdravlje može nastati kada se razbije cevčica ali su količine tricijuma neznatne i brzo se, kao što sam već napisao, eliminiše iz organizma.
Being an engineer is a state of mind and therefore cannot be learned or forgotten!
Bookmarks sajtovi