Zlo od mašine.
Zlo od mašine.
I keep thinking of some mechanic in rural Russia, mending his Raketa in sub-zero temperatures using nothing but a hairpin, a pocket-knife and the tyre-lever from a 1956 tractor.
anbeast.....trebala su ta dvaput dvojica vuci na istu stranu a ne na razlicite strane, pa bi mozda bilo lakse
....vreme ce pokazati ili ce on pokazati vreme....
Hehehehe,nisko od Maria!
Uvijek je lakše vući nego gurati,barem po mom iskustvu.
Što jes'- jes', blato je do grla i mislim da bi ga iščupali bez problema da ste imali konopac pa zavezali za zadnji točak i ooo-ruk.
Mario ko Mario.... :-D
Ono, na prednju viljušku se obično veze neka gurtna, konopac pa ova dvojica imaju za šta da uhvate kada vuku... E sad, ja to nisam imao, a bilo je - ma jook, nemoj da vadiš konopac, sa' ćemo to očas posla. I bilo je prilično brzo, ali patnja pregolema... :-)
I keep thinking of some mechanic in rural Russia, mending his Raketa in sub-zero temperatures using nothing but a hairpin, a pocket-knife and the tyre-lever from a 1956 tractor.
Trebam ponovit?
Okretni moment je bitan, ali ne krajnjem korisniku kao podatak "koliko ga ima koji motor". Zasto? Zato sto snaga vuce teret. A snaga je okretni moment u jedinici vremena. Jel' tako? To znaci da mozes imati manji OM, a vise okretaja ili veci OM, a manje okreraja i imati istu snagu. Sa dobro podesenim mjenjacem, auti ce ici isto. Znaci, ima auta koji imaju male okretne momente, ali veliku snagu i idu kao zmajevi, a takoder ima auta koji imaju "kamionske" OM, a spori su.
Koji primjer? Pa evo, formula 1. Ima relativno mali OM, ali se vrti na 17k okretaja i samim time ima veliku snagu. Jel' bi motor iz formule mogao vuci kamion. Pa, uz dobro slozeni prijenos, bez problem. A jel' bi bio ucinkovit? E, to je vec drugo pitanje
Ima li 530d veci okretni moment od M5? Ima. A jel' brzi i jaci? Jbg, nije.
Mazda RX8? Honda CRX?
Dizli u praksi imaju vece okretne momente zbog veceg hoda klipa, koji mu treba zbog kompresije, i zbog toga imaju duzi krak radilice.
Ono sto sam rekao o OM na kotacu. Fizika i matematika su egzaktne znanost. Postoji formula za izracun snage kw= OM x rpm x 2pi / 60000. Ako znamo da mjenjac snagu motora samo prenosi na kotace (uz odredene gubitke, ali to cemo ovdje zanemarit , snaga na kotacu je uvijek ista kao i snaga motora. Mjenjac smanji okretaje motora, a time povecava moment. Iz gore navedene formule mozeno vidjeti da je u trenutku pokretanja vozila, kada su okretaji kotaca 5-6 o/min, okretni moment na kotacu par tisuca Nm. Jel' tako?
Znaci, podatak o okretnom momentu na kraku radilice je bitan konstruktorima mjenjaca, da znaju sloziti prijenosne omjere. Obicnom korisniku vozila on ne znaci nista. Pa cak niti podatak na koliko okretaja je najveci, a niti krivulja zavisnosti okretnog momenta i broja okretaja. Zasto? Pa zato sto nitko ne vozi auto gledajuci u "turceler". Auti se voze na "osjecaj", na sluh. Svatko zna kada i kako ce voziti tako da ustedi malo goriva, kad ce puknut u jednu ili mozda dvije brzine nize, da dobije vece okretaje, a samim time i vecu snagu, a takoder i znas, odnosno, "osjecas" dokle trebas ici sa tim okretajima. To se ne radi po brojkama u knjizi tehnickih podataka vozila.
Ovo gore navedeno sa kljucem i sarafom objasnjava okretni moment, odnosno moment sile, ali ne kako to funkcionira kod automobila. Uzmimo bolji primjer. Imas 40tonski sleper i pukne ti guma. Trebas ju zamjeniti i imas dizalicu kojom dizes taj sleper. Ti uvijek na rucicu dizalice djelujes istom silom. Ako je rucica dizalice kraca, morat ces ju vise puta pritisnuti, da bi se na drugoj strani sleper podigao od tla. Ako imas duzu rucicu, morat ces pritisnuti manje puta da bi podigao taj sleper. Dakle, ista sila (tvoja snaga), duzi krak (duljina drske (sila puta krak=om)), manje pokusaja za isti izvrseni rad na kraju (sleper je u zraku).
I da, ja nigdje nisam rekao da SLABIJI auto moze imati bolje perfomanse od jaceg. Ja sam samo rekao da auto sa manjim okretnim momentom moze imati vecu snagu od auta sa manjim okretajima.
Dakle, dva auta iste snage i iste tezine, sa dobro slozenim mjenjacima, jednako brzo ubrzavaju i dva auta, nevezano sto jedan ima veci, a drugi manji okretni moment. Okretnim momentom ces dobiti samo vecu fleksibilnost pri manjim okretajima u vecem stupnju prijenosa.
E sad, mozda sam mao konfuzan i nabacan jer na mobitelu na poslu ne mogu pisat cijeli seminar koji bih o tome mogao napisat, ali se nadam da sam bio jasan. E sad, tko se zeli slozit sa ja, slozit ce se. Drugima porucujem da ima dosta knjiga o tome i da sad fakat vise necu daviti o tome
Lp
Anpi...druze kako te nije mrzelo???
next year at this time I'll be a millionaire
Bravo anpi. Ljudi mnogo mešaju pojam elasticnosti i medjuubrzanja. Meni ovo prvo ne treba, a drugo se ne razlikuje između atmosferca i turbaka, ili je mizerna razlika.
Jbg, nema. M5 ima 680Nm@1.500-5.750 RPM, a 530d 560Nm@1.500-3.000 RPM. (Aktuelni F10 modeli). Naravno, M5 je više nego duplo jači - 580 prema 258ks.
Tačno, a što će dalje rezultirati boljim međuubrzanjima. Kad u priču dodamo to da turbo motori, najčešće, imaju veći OM od atmosferaca, malo me buni ono što je kolega Uros GT napisao. Veća elastičnost motora najčešće (tj. osim ako je neko nepismen slagao menjač) rezultira boljim međuubrzanjima, pogotovo ako vozač nije baš vešt u promenama brzina i korišćenju potencijala svog motora.
Odnosno, na kraju nekako ipak dođemo do toga da OM nije nebitan parametar, pogotovo uz podatak o tome na kojim obrtajima je dostupan. Snaga i obrtni moment jesu međusobno povezani, ali se njihove maksimalne veličine ne postižu na istim obrtajima motora.
Živeli!
Ko kupuje auto, treba da pogleda grafik motora, dakle da vidi u kojem rasponu obrtaja motor daje najveci obrtni momenat, kao i snagu. Kod dobro dizajniranih stepena prenosa, auto je najeksplozivniji bas kada je Mo najveci, i to je cinjenica. Dizel, konkretno, ima najveci obrtni momenat na 1.5-3k obrtaja, u zavisnosti od motora, i bas tu na pritisak gasa on zalepi za sediste. Posle toga on daje dovoljnu snagu da auto ubrzava, ali ta snaga, tacnije receno rad samo vrti tockove i na to ide. Sam momenat, pravilno prenesen, je ono sto tockove gura, i Mo je SILA a KS je RAD. A sila vrsi rad, a rad nikako ne moze da vrsi silu. Sad, kako sam ja ovo ispricao, ispada da ks nije bitna u autu, naravno da jeste. Ali u osnovi auto sa 200 Nm i 3k obrtaja ce ici bolje od auta sa 100 Nm i 6k obrtaja. Sad tu ulazi efikasnost i trosenje goriva ali to nije sad bitno. Odnos snage i obrtnog momenta je prakticno balans izmedju brzine i ubrzanja, sto se opet dalje regulise i svodi na upotrebljivo putem menjacke kutije.
No, ostaje cinjenica da su stepeni prenosa izuzetno bitni. Ali su oni apsolutno UVEK samo balans, dodaj brzinu, smanjujes snagu, i obrnuto. U zavisnosti od obrtnog momenta se stepeni prenosa steluju tako da imas ubrzanje, a kasnije da se to obrtnog momenta rastopi na broj obrtaja.
I naravno, bukvalno desetine drugih faktora i odnosa uticu na to kako auto ide, od aerodinamike, preko obima tockova, efikasnosti prenosa, pa sve do stvari poput prenosa u diferencijalu, ili obima i tezine zamajca.
"Vecina drustva zna sta je amortizer, sta je gibanj, sta je obarac, snajperski nisan... samo ja znam kako oni rade, i samo ja konstantno ucenje o tome vidim kao normalno."
Bookmarks sajtovi