Strana 5 od 5 PrvaPrva 12345
Prikaz rezultata 41 do 45 od ukupno 45
Like Tree20Likes

tema: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

  1. #41
    Banned
    Član od
    28.5.2020.
    Poruke
    12
    Lajkovi
    12
    Reputacioni uticaj
    0

    Određen forumom Re: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

    Istorijski gledano je po meni najlegitimniji pristup u rangiranju Top 5 proizvođača

    1 - bez ikakve sumnje i dalje diskusije Omega, proizvođač koji je najbolji i koji je sve napravio kako kaže Gerald Genta, koga su svi ostali kopirali on dodaje, smatram da najmanje polovina izuma, trendova i koncepata ručnog sata ikada napravljenih otpada samo na Omegu, a manje od ostale polovine na sve ostale

    2 - Rolex jer i on je dao sjajne izume koje je doduše za razliku od Omege veoma sebično štitio patentima od konkurencije, takođe je ponovo popularizovao po meni koncept ručnog mehaničkog sata od početka devedesetih godina zajedno sa Omegom Seamaster 007 i omogućio ostalima da se vrate u posao ali mislim da je uticaj Rolexa takođe i veoma loš jer je totalno unificirao dizajn, kako kućišta i bezela, tako na narukvica (Oyster je ubio NSA, Ladder, Chatelain, Gay Freres, Bonklip, beads of rice tipove narukvica)

    3 - Patek Philippe, jednostavno su oduvek kad je kvalitet izrade, ukras, standard prema kupcu, zahtev kupca, klijentela bili na prvom mestu

    4 - IWC, nikada nije ni bio izvan Top 5, Hodinkee kaže da im je istorija izrade ronilačkih satova bogatija od Rolexa, a ronilački satovi su baš ono što Rolex i stavlja na mesto broj 2

    5 - Longines, peto mesto može lako i nekom drugom pripasti, Longines je afrimisao sve koncepte pilotskog sata sem B-Uhr koncepta, Longines je napravio prvi chronograph mehanizam, a sve dok ga nije kupio Swatch je pripadao skoro pa visokoj klasi satova, čak mehanizam 13 ZN, odnosno seriju 30 CH i 30 ZH stavljaju rame uz rame sa Patekovim hronografima


    Napomena: svih 5 pomenutih manufaktura su zajednički napravile prvi kvarcni mehanizam na svetu, nisu to bili japanci, već su sami švajcarci započeli taj trend i sebe ubacili u spiralu, bila je to Beta 21, gde je ubedljivo najveće učešće ipak imala niko drugi do Omega
    Poslednja ispravka: Renault 4 GTL 1108 ccm (8.6.2020. u 23:44)

  2. #42
    Stariji član
    Član od
    8.5.2017.
    Poruke
    1.911
    Lajkovi
    13195
    Reputacioni uticaj
    401

    Određen forumom Re: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

    Prvi sat sa kvarc tehnologijom je napravio Seiko. To je bio stolni kvarčni sat Seiko Crystal Chronometer QC 951 sa kojim su merili vreme na utrci muškog maratona na domaćim Olimpijskim Igrama, 1964 u Tokiju.

    Istina je, da su se ovih 5 proizvođača, koje si napomenuo našli u grupi od 20 švajarskih proizvođača (glavni je bio Girard Perregaux), koji su 1962 ustanovili kompaniju CEH (Centre Electronique Horloger) sa zadatkom razvoja prvog kvarčnog mehanizma. Iste godine je i Seiko počeo sa razvojem qartz kalibra odnosno tranformacijom elektronskog sata, koga je kao u prvi u istoriji razvio francuski LIP sa suradnjom američkog Elgina 1952, ali je sve ostalo na prototipu, pa je nagradu pokupio Hamilton 1957 godine sa kalibrom 500, kod kojeg mu je najveću pomoć nudio nemački proizvođač kalibara Uwersi odnosno Helmut Epperlein.

    Sledeći tok događja u vezi sa kvarcom je bio:
    1966 na takmičenju hronometara u Neuchatelu Seiko i Longines istovremeno predstavljaju prtotipove prvih kvarčnih džepnih satova
    1967 CEH i Seiko, istovremeno na istom takmičenju u Neuchatelu predstavljaju prve prototipove ručnih kvarčnih satova
    1968 - Seiko prvi u istoriji pravi zidni sat sa kvarc tehnologijom
    1969 - Seiko prvi u isotirji predstavlja ručni kvarčni sat. To je bilo 25.12.1969 Model Astron 3500 sa istoimenskim mehanizmom
    1970 - 4 meseca kasnije CEH predstavlja prvi švajcarski kvarc mehanizam. Prvi sat, koji je nosio ovaj mehanizam i koji je bio zvanično predstavljen na Baselworldu je bio Omegin Electroquartz.
    1970 - U jesen 1970 Girard Perregaux predstavlja svoj drugi model kvarčnog sata sa Beta 21 ali ovaj put sa frekvencijom od 32768 Hz, koja postaje standard za kvarčne satove. Seiko Astron 3500 je udarao sa 4 puta manjom frekvencijom 8192 Hz.
    1973 i 1974 u priču ulaze Citizen i Casio, dolazi do ogromnog pada cene nafte i pada US Dolara. Švajcarci nisu nikad ozbiljno shvatali kvarčnu tehnologiju. Zbog devalvacije dolara se cene švajcarskih satova krajem 1974 godine dižu za preko 400 %. Jefitni kvarc satovi se u pravo vreme nalaze na pravom mestu i tada počinje, da se upotrebljava termin kvarčna kriza. Ostalo je već poznato. Krajem '80 godina N. Hyek uzvrača udarac japancima sa Swatch satovima i tako Swiss ponovo preuzima primat u ukupnoj produkciji.

    Ako želimo odrediti što realnije najbolje proizvođače satova u istoriji onda moramo uzeti u obzir njihova dostignuća. Ovo su najveća najzvučnijih imena, pa neka svako za sebe prresudi, ako se to uopšte može. Nabrojiću samo ona najznačajnija.

    A. Lange & Sohhne:
    1864 Prvi u istoriji razvijaju ploču odnosno nosioc mehanizma u satu

    Audemars Piguet:
    1893 Prvi u istoriji razvijaju sa komplikacijom minutnog repetitora. Naručioc ovog sata je bio Louis Brandt & Fills (kasnije Omega)
    1919 - prvi džepni sat u istoriji sa 16 različitih komplikacija
    1925 - najtanji džepni sat u dotadašnjoj istoriji. Visina kućišta, samo 1,32 mm
    1934 - prvi u isotriji izrađuju skeleton ručni sat
    1946 - najtanji ručni sat sa ručnim navijanjem. Legendarni kalibar 9ML. Visina 1,64 mm
    1972 - prvi sportski High End sat u istoriji sa čeličnim kućištem. Model Royal Oak. Kalibar AP2121. Dizajener Gerald Genta.
    1986 - najtanji sat sa Tourbillonom u dotadašnjoj istoriji. Kalibar AP 2870.
    1989 - prvi u istoriji razvijaju sat sa komplikacijom GMT (Dual Time), kod kojeg se druga vremenska zona pokreće sa vlastitim kalibrom (mehanizmi AP 2229 i AP2845)

    Blancpain
    1815 - prvi u istoriji razvijaju sat sa krunicom za navijanje preko cilindar escapementa
    1930 - prvi sat za dame u istoriji sa pogonom na automatsko navijanje. Tehnologija Rolls On, koju su odkupili od Leon Hatota. Glavna opruga pokreće kuglice unutar mehanizma napred i nazad (pokretanjem ruke) i na taj način dobija energiju za navijanje
    1953 - model Fifty Fathoms sa double Sealed Crown sistemom
    1956 - najmanji model za dame u istoriji - Ladybird. Diametar 11,85 mm. Dodan i peti točak u automatski mehanizam, za koji su do tada bila karakteristična 4 točka.
    1959 - patent za jednosmerno okretanje bezela na modelu Fifty Fathoms (undirectional system)
    1984 - najatanji kalibar u istoriji sa indikatorom Moonphase, dan, datum. Kalibar Blancpain 6395.
    1986 - najtanji mehanizam sa rezervom snage od 8 dana. Tourbillon, kojeg je za Blancpain razvio Vincent Calabrese
    1991 - ručni sat sa najviše komplikacija u istoriji. Model 1735 Grande Complication. Zbog komplikovane izrade do 2009 godine je bilo napravljeno samo 30 primeraka

    Breguet
    1777 - prvi automatski mehanizam za džepne satove. Oscilator, kojemu je trebala 15 minutna šetnja vlasnika, da bi se navio za narednih 8 dana neprekidnog rada
    1786 - prvi u istoriji počinje sa izradom takozvanih Guilloche brojčanika.
    1789 - razvijanje Breguet ključa za navijanje satova.
    1796 - Breguet razvija prvi sat u istoriji sam sa jednom kazaljkom - Subscrition watch.
    1798 - Breguet prvi u istoriji ravzija nemirnicu sa konstantnom snagom delovanja
    1801 - Breguet pronalazi Tourbillon regulator
    1806 - Posle 16 godišnjeg rada Abraham Louis Breguet, prvi u istoriji sa zaštitom mehanizma pred stresom. Takozvani Pare-Chute.
    1810 - Breguet prvi u istoriji izrađuje ručni sat. Radilo se o naručbi kraljice Napolija
    1815 - Izrada prvog Marine hronometara sa dva bubnja
    1830 - Prvi sat u istoriji na najvijanje bez ključa
    1938 - Čuveni model Sideral Timekeeper. Posebna vrsta GMT sata, koji meri vreme na osnobu položaja zvezda
    1952- Čuveni model Type XX, koji Breguet razvija na osnovu naručbe Francuskih Vazdušnih oružanih snaga. Hronograf, flyback sa +- 8 sekundi dnevnog odstupanja
    1991 - prvi u istoriji razvija ručni sat sa beskonačnim izjedničavanjem vremena (perpetual equatation of time)
    2003 - prvi u istorji na column wheel tipu mehanizma patentira sistem za otvaranje i zatvaranje alarma kao i njegovo usklađivanje sa lokalnim vremenom

    Breitling

    1896 - prvi hronograf sa preiznošću 2/5 sekunde. Model je sadržavao i pulosgraf sa logaritamskom skalom za merenje srčanog pulsa. U narednih 10 godina je prodan u preko 100.000 primeraka i predstavlja jednog od većih obeležja horologije
    1905 - model Vitesse timer. Prvi hronograf, koji je omogućavao merenje brzine kretanja u rangu od 15 do 150 km/h. Predstavljao je osnovu za izradu policijskog radara
    1915 - prvi ručni hronograf sat sa posebnim pusherem, preko kojeg se vršilo njegovo upravljanje
    1923 - prvi džepni sat sa hronografom sa različnim pusherima za njegovo upravljanje. Pozicija 2: start / stop; glavna krunica: reset. Prvi put u istoriji je bilo moguće višekratno merenje vremena
    1933 - prvi hronograf u istoriji sa dva pushera. pozicija 2: start / stop; pozicija 4 reset, što je i današnji standard
    1936 - prvi pilotski hronograf sa crnim brojčanikom, luminiranim kazaljkama i indeksima te strelicom na bezelu
    1942 - legendarni model Chronomat, Prvi sat u istoriji sa untrašnjim rotirajućim bezelom, koji je omogućavao pravljenje letačkih kalkulacija
    1952 - najpopularniji pilotski sat u istoriji. Hronograf Navitimer sa slide rule bezelom, koji je omogućavao izradu potpunih letačkih kalkulacija
    1995 - model Emergency. Prvi sat u istoriji sa odašiljačem u slučaju hitne intervencije
    2001 - superquartz mehanizam, sa deset puta većom preciznošću od standardnog kvarca. Breitling je jedini proizvođač u dotadašnjoj istoriji koji na kvarc mehanizmu dobija COSC certifikat

    Gallet
    1912 - prvi u istoriji predstavlja ručni sat sa velikom kazaljkom za sekunde, koja dolazi iz centra brojčanika. To je sat, koji je svu praktičnost pokazao u Prvom svetskom ratu prilikom planiranja manevara i rada medicinskog osoblja
    1915 - prvi u istoriji razvija džepni sat, hronograf sa funkcijom odbrojavanja vremene - takozani Regatta timer.
    1928 - prvi u istoriji predstavlja ručni sat sa frekvencijom 28.800 b/h
    1936 - prvi u istoriji predstavlja ručni sat sa hronografom postavljenim u vodoodporno kućište - model Clamshell.
    1938 - legendarni model Flight Officer. Prvi sat u istoriji sa rotirajućim bezelom, koji pored navedene inovacije donosi 12 satnu zonsku vremensku porazdelu sa nazivima 23 svetskih prestolnica.
    1939 - prvi ručni sat za dame sa hronografom. Sa diametrom 26,6 mm je najmanji hronograf i u modernoj istoriji
    1942 - model Multichron 45, prvi hronograf u istoriji sa štoperom do 45 minuta
    1945 - model Multichron Yachting, prvi ručni sat sa hronografom u istoriji koji sadržava 15-10-5 minutno odbrojavanje vremena.

    Girard Perregaux

    1804 - prvi put se u istoriji na jednom mestu (u istim prostorijama) odigrava kompletna proizvodnja sata. Od izrade tehničkih crteža do proizvodnje
    1880 - prvi dokumentirani primer serijske proizvodnje ručnih satova. Na osnovu naručbe nemačkog kralja Wilhelma I, GP pravi 2000 primeraka satova za oficire vojne mornarice
    1884 - GP prvi u istoriji pravi Tourbillon sat sa tri zlatna mosta, koje je formirao u oblik 3 strelice. Grand Prix na Svetskoj ekzibiciji u Parizu, 1889 godine.
    1945 - Prvi sat u istoriji sa funkcijom Big Date
    1965 - Legendarni model Gyromatic HF. Prvi sat u istoriji sa automatskim navijanje sa frekvencijom 36.000 b/h. Čak 70 % svih izdanih COSC certifikata u narednih 10 godina sa strane opservatorija u Neuchatelu odnosi ovaj model.
    1970 - Prvi sat u istoriji sa kvarc tehnologijom sa frekencijom od 32.769 Hz, koja postaje standard u tom segmentu
    2013 - GP je prvi proizvođač, koji rešava vekovnu preokupaciju časovničara. Neprekidno pokretanje mehaničkog kalibra. Model Constant Escapement L.M, kod koje silicijski nož, koje je smešten u sreditše mehanizma skladišti silaznu energiju iz bubnjeva i vraća je nazad, te tako omogućuje neprekidno delovanje nemirnice

    IWC
    1885 - Uz Cortebert i Thommen, IWC prvi u istoriji lansira džepni sat sa digitalnim displejem (Jump Hour) - Pallweber sistem, delo ovog austrijskog časovničara iz 1883 godine
    1931 - prvi proizvođač satova sa Rectangular oblikom kućiišta (malo zaobljeni pravougaonik), sa specijalno izrađenim kalibrom, čuvenim IWC 87
    1939 - legendarni model Portuguese, ručni sat sa tada najvećim diametrom od 43,0 mm.
    1940 - legendarni model Big Pilot sa centralnom sekundarom
    1946 - IWC odnosno njihov najbolji časovničar Albert Pellaton ravzija najlegendarniji kalibar brenda, jedan od oslonaca moderne horologije IWC 89
    1980 - IWC lanisra prvi ručni sat sa hronografom sa kućištem iz titanijuma. Dizajn Ferdinand Porsche
    1985 - model Da Vinci, prvi mehanički sat u istoriji koji sadržava mehansko podešen kalendar za narednih 500 godina

    Jaeger - LeCoultre

    1844 - Anotine LeCoultre pronalazi instrument Millionmetre, prvi aparat u istoriji sa sposobnošču merenja vremena do mikrona sekunde precizno
    1907 - Le Colutre razvija legendarni mehanizam 145 - do tada najtanji satni mehanizam. Visina 1,38 mm
    1925 - legendarni model Duoplan. Revolucionaran koncept, koji omogućava, da se dva različito građena stepena prilagode velikom mehanizmu. Zbog izuzetne preciznosti, to je prvi sat, koji je osiguran kod sa strane Llyod osiguranja iz Londona.
    1928 - Le Colutre razvija legendarni model Atmos. Kućni sat, koji se dotada jedini približio težnji ka neprestanom pokretanju satnog mehanizma. Mehanizam crpi snagu iz promene zračne temperature u okolini u kojoj se nalazi. Samo jedan stepen promene daje energiju mehanizma za dva dana. Radi se o jednom od najprestižnijih satova u horologiji i predstavlja zvaničan poklon države Švajcarske
    1929 - Le Colutre smanjuje legendarni mehanizam Duoplan do te mere, da nastaje čuveni kalibar 101. Njegovih 74 komponenti sveukupno vagaju samo 1 gram.
    1931 - Čuveni model Riverso, kojeg nema potrebe detaljnije opisivati. Glavni nosilac Art Deco horloškog umetničkog dizajna
    1948 - JLC prvi u istoriji predstavlja ručni sat sa indikatorom rezerve snage. Model Powermatic sa kalibrom JLC 481.
    1950 - Prvi alram ručni sat na automatsko navijanje u istoriji. Model Memovox. Kalibar JLC 489.
    1953 - JLC prvi u istoriji razvija ručni sat bez krunice za navijanje. Mehanizam uvek sačuva toliko energije, da omogućava podešavanje vremena i nakon izuzetno dugog perioda mirovanja.
    1968 - JLC lansira model Diving Alarm Watch, koji prvi u istoriji predstavlja ovaj segment sa trojnim poklopcem kućišta, koje optimizuje zvuk alarma u vodi
    2006 - Riverso Grande Complication. 6 patenta i sat sa tri brojčanika

    Longines

    1913 - prvi ručni sat u istoriji sa ručnim hronografom. Upravlja se preko glavne krunice. 30 minutni štoper, do 1/20 sekunde preciznosti. Kalibar 13.33Z.
    1927 - Longines Weems Second Setting Watch. Rotirajući brojčanik, koji je omogućvavao sihronizaciju posebne kazaljke sa GMT skalom
    1931 - Longines Lindbergh Hour Angle Watch. Baziran na Weems Secon Setting Watch i sa dodatkom sekstanta. Omogućavao je izradu najtačnijih kalkulacija geografskog položaja pilota
    1936 - prvi hronograf u istoriji sa funkcijom Flyback. Legendarni mehanizam 13ZN.
    1959 - kalibar 360, ručni navijač sa frekvencijom rada 36.000 b/h
    1977 - razvoj najtanjog automatskog mehanizma u dotadašnjoj istoriji. Longines L990. Visina 2,95 mm.
    1979 - Longines sa kvarc modelom Feuille D'Or prvi u istoriji probija magičnu granicu visine sata od 2.00 mm. Tačnije 1,98 mm

    Omega
    1903 - Prvi džepni sat sa komplikacijama Perpetual Calendar i Big Date
    1932 - Prvi Diver ručni sat u istoriji. Model Marine. Pravougaoni oblik i duplo kućište. Vodoodpornost 13 ATM (130 metara), certificirana sa strane opservatorija Neuchatel
    1937 - model Omega Medicus Ladies Watch. Prvi sat u istoriji sa integriranom narukvicom i prvi Omegin sat sa centralnom sekundarom
    1961 - Omegascope. Prvi merački instrument u istoriji, koji na TV ekranu omogućuje prikazivanje vremena svakog pojedinog takmičara, automobila......
    1967 - Touchpad. Prvi merački instrumetn u istoriji, koji zaustavlja merenje vremena pritiskom plivača na njega. Prva primena na OI u Meksiku 1968
    1969 - 20.7. prvi sat na Mesecu
    1970 - April, prvi švajcarski zvanično predstavljen sat sa kvarc tehnologijom. Omega Electroquartz
    1974 - Model Marine Chhonometer, Kvarc sat, sa dnevnim odstupanjem 0,002 sekunde, najtačniji sat u istoriji čovečanstva
    1976 - Model Omega Chrono Quartz - prvi sat u istoriji sa analogno - digitalnim hronografom
    1999 - Omega predstavlja potpuno novi koncept časovničarstva - sistem Co Axial, koji temelji na međusobnoj rotaciji elementa i ne međusobnom klizanju (frikciji). Pronalazak engleskog horologa Georga Danielsa (1926 - 2011)
    2015 - Omega počinje sa izradom satova sa antimagnetskim svojstvima od 15.000 Gausa, što je najviše u istoriji i što je za 15 puta više od većine sličnih satova. Prvi model je Seamaster Aqua Terra 15.000 a godinu dana kasnije se širi i na većini modela iz iz Seamaster linije

    Patek - Philippe

    1842 - Adriene Philippe razvija sistem za navijanje satova bez potrebe za upotrebom satnog ključa
    1845 - Patek & Cie patentira takozvani Stem Winding System i time konačno satnoj krunici daje ulogu, koju i danas poznajemo
    1863 - Patek & Philippe prvi u istoriji razvija klizeću glavnu oprugu, koja sprečava prekomerno navijanje sata. Ovaj pronalazak je odigrao jednu od ključnih uloga pri kasnijem razvoju satova na automatsko navijanje
    1881 - PP patenitra regulator preciznosti na mehanizmu
    1899 - PP lansira prvi džepni sat u istoriji sa večitim kalendarom
    1902 - PP lansra prvi džepni sat u istoriji sa Split hronografom
    1923 - PP lansira prvi ručni muški sat sa Split hronografom
    1925 - PP ravzija prvi ručni muški sat u istoriji sa večitim kalendarom
    1927 - PP prvi u istoriji počinje serijsku proivzodnju muških ručnih satova sa hronografom
    1933 - Henry Graves Watch. Po naručbi navedenog američkog bankara PP pravi džepni sat sa najviše komplikacija u tadašnjoj istoriji: 24.
    1937 - Model Worldtime. Prvi sat u istoriji, koji obuhvata svih 24 vremenskih zona.
    1986 - Prvi ručni sat u istoriji sa secularnim kalendarom i retrogradnom kazaljkom
    1989 - PP kalibar 89. Sat sa najviše komplikcija u istoriji: 33
    2005 - PP prvi u istoriji predstavlja ručni sat sa hairspringom iz silicijuma. Radi se o vlastitom ravzoju,

    Rolex

    1910 - prvi ručni sat u istoriji sa COSC certifikatom preciznosti
    1926 - prvo vododporno kućište u istoriji. Naziva ga Oyster, kojie simbolizira potpunu odbranu od vode i prašine
    1931 - prvi u istoriji razvija mehanizam sa pokretljivim rotorom, koji i danas predstavlja srce svakog automatskog mehanizma
    1933 - prvi u istoriji razvija sat sa dvosmernim automatskim navijanjem
    1933 - prvi sat u istoriji, koji se nalazi na avionu iznad Mount Everesta i predstavlja dokaz tadašnje izdržljivosti na visini preko 8.500 metara
    1945 - model Datejust. Prvi ručni hronometar sat sa prozorom za datum
    1955 - prvi sat u istoriji sa dvobojnim bezelom (takozvani pepsi bezel) i podelom na dan i noč
    1956 - model Day - Date. Prvi sat u istoriji sa ispisom dana u nedelji u celini i datumom
    1960 - Roleksov prototip sata, pričrvšćen na vanjsku strana batiskafa Trieste se spušta na najnižu tačku na zemlji - 10.916 metara, Kćište je bez problema izdržalo pritisak od 125 kg na centimetar površine.
    1969 - Rolex pronalazi helijev ventil za ronilačke satove, čime anulira štetni učinak ovog plina
    1985 - prvi proizvođač u istoriji, koji počinje izradu satova sa 904 čelikom
    2005 - prvi u istoriji predstavlja Cerachrom bezel, napravljen iz izuzetno tvrde keramike, koja je otporna na ogrebotine i čuva priarni sjaj i boju za nekoliko decenija

    Tag Heuer

    1887 - prvi u istoriji razviaja oscilarijuću nemirnicu (oscilation pinion) za hroografske mehanizme, koja je i danas u masovnoj upotrebi
    1888 - prvi u istoriji patentira repetitor sat sa automatskim alramom
    1908 - prvi u istoriji patentira Pulsometer Dial, koji je još i danas upotrebljava u medicinskoj struci
    1911 - patentira sat za nadzornu ploču automobila - Time Trip. Uz prikazivanje tačnog vremena, ovaj sat sadržava hronograf sa štoperom za merenja vremena do 12 časova
    1916 - prvi u istoriji razvija štopericu sa preciznošću od 1/100 sekunde. Osim toga funkcija Microsplit omogućva dva simultanja merenja vremea i zapravo reč je o Flybacku
    1949 - model Solunar, prvi ručni sat u istoriji sa indikatorom plime i oseke
    1962 - prvi švajcarski sat u svemiru. Astronaut John Glenn triputa obilazi zemlji sa Heuer hronografom
    1965 - prvi mehanički ručni sat u istoriji sa digitalnim datumom na disku - Carrera
    1966 - Micrometer, prvi minijantuni elektronski merački instrument u istoriji sa preciznošću 1/1000 sekunde
    1969 - model Monaco. Prvi hronograf na automatsko navijanje sa kućištem u obliku kvadrata
    2005 - Caliber 360. Prvi mehanički sat u istoriji sa preciznošču merenja vremena od 1/100 sekunde
    2010 - model Pendulum. Potpuno novi koncept u horlogiji, koji temelji na odstunosti Hairspringa

    Ulysse Nardin

    1890 - patent za sistem navijanja hronometarskih mehanizama bez upotrebe takozvanog Bowla
    1903 - UN počinje sa opskrbom državnih mornarica sa hronometar instrumentima i time preuzima vodeće mesto u ovom segmentu. Prve naručioci su Japanska i Ruska Careva mornarica
    1911 - patent za točak hronografa, koji omogućuje maksimalnu kontrolu mehanizama i sprečava čak i jedva primetne greške u merenju
    1915 - na najvećem svetskom takmičenju hronometara u Washingtonu, UN zauzima prvo mesto i tri mesta među prvih pet satova. U takmičenju je učestvovalo 60 proizvođača i 217 različitih modela
    1935 - ručni sat sa Split Second hronografom, koji vreme mere sa preciznošću 1/10 sekunde
    1975 - Opservatorij u Neuchatelu objavlja publikaciju sa rezimeom, koji obuhvata sve hronometarska dostignuća u celoj istoriji izdavanja tih sa strane ove ustanove. Radi se o razdoblju od 1845 do 1975 godine. Od ukupno izdanih 4504 izdanih COSC certifikata, Ulysse Nardin je odneo 4324 diploma, što predstavlja famoznih 95 %. UN je nosioc 2411 specijalnih nagrada od čega je 1069 bilo za prva mesta, što za stolne, džepne i ručne satove.
    1985 - model Astrolabium Galileo Galilei. Patent komplikacije,koja prikazuje položaj zvezda za svakih pojedinih 60 minuta, gledano sa Zemlje
    2001 - model Freak. Zvanični sat 2001 godine. Seven Days Tourbillon Carousel, prvi u istoriji bez krunice i kazaljki. Mehanizam usmerava sam sebe prilikom prikazivanja vremena.

    Universal Geneve

    1927 - model Auto Rem. Samo 9 meseci nakon lanisranja provog sata na automatsko navijanje (Fortis sa pronalaskom engleskog časovničara Johh Harwood - model Harwood iz 1926 godine), Universal Co. lansira prvi sat na automatsko navijanje u istoriji sa amortizerima, koji su asorbirali efekte tresenja
    1936 - model Compax, prvi ručni sat u istoriji sa hronografom sa 3 podbrojčanika
    1940 - model Aero Compax, prvi ručni sat u istoriji sa hronografom i 4 podbrojčanika. Na poziciji 12 je postavljen podbrojčanik sa samostalnim, dodatnim satom, sa satnom i minutnom kazaljkom i koji se upravlja preko posebnog pushera na poziciji 9
    1944 - legendarni model Tri Compax, hronograf sa trojnim kalendarom i indikatorem mesečevih faza. Model predstavlja vrhunac tadašnje horologije
    1954 - legendarni model Polerouter. Pilot sat sa odličnim antimagnetnim svojstvima, koji su koristili piloti SAS prilikom preletanja Severnog Pola na avio linijama između Skandinavije i New Yorka i Los Angelesa. Prvi poznati model, koji je dizajnirao tada 22-godišnji Gerald Genta
    1955 - prvi mehanizam u istoriji sa oscilator tegom, koji je ugrađen u mehanizam i predstavlja novi način automatskog navijanja. To je čuveni kalibar UG 215.
    1966 - Legendarni modeli Golden Shadow i White Shadow, najtanji satovi na automatsko navijanje u dotadašnjoj istoriji, sa visinom 2,5 mm. Dizajner Gerald Genta. Kalibri UG 66 i UG 67.
    1967 - Legendarni hronograf sa referencom 886103/03. Takozvani Nina Rindt.
    1975 - najtanji kvarc sat u dotadašnjoj istoriji sa analognim displeyem. Calibre 74 je bio visok samo 3,45 mm.
    1994 - model Janus. Prvi sat u istoriji, koji preko jednog mehanizma omogućava očitavanje vremena sa dva različita brojčanika, od kojih je jedan Jumping Hour. Kalibar UG 42-83/4.

    Vacheron Constantin

    1800 - George Lecshot, vođa proizvodnje i glavni časovničar Vacherona, prvi u istoriji vrši standardizaciju mehanizama
    1839 - George Leschot pronalazi Pantograph. Instrument, da se pojedini delovi mehanizma standardiziraju u satne kalibre
    1885 - VC prvi u istoriji razvija antimagnetni džepni sat. Delovi mehanizma su kombinacija zlata, paladijuma i bronze
    1889 - VC je jedan od prvih proizvođača, koji izrađuje standardni ručni sat za dame. Zbog maksimalnog ukrašivanja, VC razvija jedinstven sistem podešavanja vremena, koji se vršio preko satnog bezela
    1912 - VC prvi u istoriji izrađuje sat sa takozvanim Tonneau (Barrel - burence) oblikom kućišta, što postaje njegov prepoznavajući simbol
    1927 - VC prvi u istoriji izrađuje džepni sat iz kamenog stakla
    1952 - VC prvi u istoriji izrađuje ručni sat sa tzv Curved Square (zaokružen kvadrat) oblikom kućišta, koji doživaljava iznimnu popularnost
    1955 - legendarni kalibar VC 1003, najtanji kalibar svoje dobe. Visina 1,64 mm.
    1992 - VC lansira najtanji minutni repetitor u istoriji. Visina: 3,28 mm
    2015 - VC predstavi sat sa najviše komplikacija u istoriji: 57. Referenca 57260. Tri VC časovničara su ga razvijala 8 godina

    Zenith
    1929 - 15. maja 1929, Britanski astronomski opservatorij izdaje zvanično saopštenje, da je od 19.835 satova, sat firme Zenith postigao najbolju preciznost sa prosečnim dnevnim odstupanjem od 0,6 sekunde
    1948 - Zenithov časovničar Ephrem Jobil razvija legendarni kalibar Zenith 135. Ručni navijač, koji je u razdoblju od 1950 do 1954 odneo prva mesta za preciznost sa strane opservatorija u Neuchatelu. Za 13 godina proizvodnje osvaja 235 glavnih nagrada. Najveći broj stručnjaka ga smatra za najbolji satni mehanizam svih vremena.
    1959 - Zenithov časovničar J.P Gerber razvija čuveni kalibar 501K sa statusom hronometa. Pokretao je stolne satove, džepne satove i Marine hronometre.
    1969 - 3.1 Zeniht predstavlja prvi hronograf na automatsko navijanje u istoriji. Jedan od najvećih izazova u istoriji horologije. Mehanizam El Primero 3019.
    1971 - model Espada, prvi automatski hronograf sa funkcijama večitog kalendar i fazama mesečevih mena


    Ovo je bio sažetak najvećih dostignuća takođe najvećih imena horologije. On bi trebalo, da ima jednu od bitnijih uloga pri eventualnom izboru najboljeg svih vremena. Ali i iz ooga je teško zaključiti, ko bi bio najbolji. Nisu svi pronalasci jednako teški i jednako uticajni na opštu upotrebu. Zenith i IWC ne istupaju toliko po broju inovacija ali njihova kvaliteta izrade satova je uvek bila na top nivou. Takođe treba uzeti u obzir neke legendarne linije kao štu su Seamaster, Submariner, Overseas, Nautillus..., koje su imale presudan uticaj na razvoj horologije a same po sebi nisu donele nikakvu posebnu novost. Npr. Gallet je autor modela Marathon (1983 godine). iz kojeg je kasnije postao daleko poznat istoimenski mikrobrend.
    Da ne navodim opšti značaj Rolexa u današnjoj horologiji ili sudbinu današnjeg Longinesa. Svi mi krivimo Swatch grupu za ovakvo stanje ali ne smemo zaboraviti, da je upravo Nicolas G. Huyek spasio Longines od potpunog propadanja. Jedan od ciljeva osnivanje grupacije je baš bilo spasavanje Longinesa.
    Baron, bezbi, dule bg and 4 others like this.

  3. #43
    Stariji član Avatar korisnika Ivke1
    Član od
    24.6.2018.
    Poruke
    777
    Lajkovi
    3128
    Reputacioni uticaj
    9

    Određen forumom Re: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

    Haifisch 23, jedno pitanje. Imas li ti sve ove informacije u glavi ili imas neku bazu sa informacijama . Ja nema šanse da bi ovo zapamtio, svaka čast ako si ovo sve naučio. Pozdrav

  4. #44
    Stariji član
    Član od
    8.5.2017.
    Poruke
    1.911
    Lajkovi
    13195
    Reputacioni uticaj
    401

    Određen forumom Re: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

    Već sam negde napisao, da spadam u generaciju pre googla i koja je razna znanja osvajala na klasičan način, koji je puno duži ali zato i duže ostaje u glavi. Naravno, da ne možeš sve podatke večno uskladišti u nekom pretincu memorije, zato osnovne stvari (ko i šta je napravio) dolaze iz glave ali bez fizičkog posetnika sa brojevima ne ide. To su fizički zapisi, koji su nastajali prilikom dugogodišnjeg proučavanja pojedinih subjekata horologije.


    Citat Ivke1 kaže: Pregled poruke
    Haifisch 23, jedno pitanje. Imas li ti sve ove informacije u glavi ili imas neku bazu sa informacijama . Ja nema šanse da bi ovo zapamtio, svaka čast ako si ovo sve naučio. Pozdrav

  5. #45
    Stariji član Avatar korisnika Ivke1
    Član od
    24.6.2018.
    Poruke
    777
    Lajkovi
    3128
    Reputacioni uticaj
    9

    Određen forumom Re: TOP 5 - Pet najboljih proizvodjaca satova

    Pretpostavio sam da moraš imati negdje zapisano inače ćeš mi navući gadne komplekse i obrušiti samopouzdanje.
    Haifisch23 likes this.

Strana 5 od 5 PrvaPrva 12345

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •