Recimo moj pokojni deda je do poslednjeg dana nosio svoju raketu, bez obzira sto je voleo satove ali valjda je zbog zivota koji je imao (a nije bio lak) uvek ostao na jednom. Ja bi najvise voleo da mogu tako al kad neide, neki kazu pohlepa ali nije to je ljubav, nije to sto mi zelimo vise satova lose i nisu oni koji imaju jedan nista skromniji samo jednostavno nemaju potrebu za tim da menjaju satove

P.S u planu je sredjivanje rakete samo da se sredstva skupe