Prikaz rezultata 1 do 6 od ukupno 6
Like Tree18Likes
  • 7 Post By Vukas
  • 2 Post By Shmizla
  • 4 Post By bgmoto
  • 5 Post By bgmoto

tema: Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume

  1. #1
    Stariji član
    Član od
    15.3.2011.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    781
    Lajkovi
    2181
    Reputacioni uticaj
    79

    Određen forumom Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume

    Evo interesantnog, ne preterano teškog teksta u štampi od koje se to ne bi očekivalo. Nisam im neki čitalac ali imaju 10 od mene za ovo. I autor Zoran Nikolić. Šteta što nema i snimaka. (ako na ovaj način kršim autorska prava, molim da obrišete post ali ostavite link: Treće oko | Tekst)

    „Kosmičko vreme“ iz Zvezdarske šume
    Možda niste znali

    Ako se pitate kako se tačno meri vreme – ovo je tekst za vas. Saznajte i kakvi su satovi korišćeni pre osam decenija

    Piše Zoran Nikolić


    Na jednom „skrivenom“ mestu u Beogradu, koje je dobilo ime po zvezdama, postoji i danas mreža koju čini više od 15 časovnika starih oko 80 godina, koji su služili za najpreciznije, astronomsko merenje vremena početkom 20. veka.
    Danas su to pravi dragulji časovničarstva, a čovek koji pazi na njih sa mnogo ljubavi i znanja, podelio je svoju strast sa reporterima „Trećeg oka“.
    Na najvišoj tački Beograda od 1932. godine nalazi se Astronomska opservatorija, i baš u njoj šetamo od paviljona do paviljona, gledajući neverovatno blago koje nam pokazuje inženjer Viktor Batić. Uzgred, ovaj deo grada je i poneo ime „Zvezdara“ od trenutka kada je Opservatorija podignuta, a zaljubljenici u nebeski svod dobili svoje mesto u gradu.

    „Starci“ punog sjaja

    Na ulazu u Upravnu zgradu Astronomske opservatorije stoji komplet časovnika iz 1929. godine. Oni su bili povezani u veliki sistem za održavanje tačnog vremena koji je činilo 15 satova u različitim paviljonima ove naučne institucije. Postojalo je još šest časovnika koji su bili distributivni ili, laički rečeno, „centralni“ ili „komandni“, čija tačnost je bila najvažija i koji su se nalazili na trećem nivou ispod ove zgrade.
    - Astronomima je neophodno savršeno precizno vreme – objašnjava Batić.- Oni traže jasnu poziciju nekog objekta u odnosu na Zemlju i to u tačnom vremenskom trenutku. Ako se u kosmosu sve kreće jedno oko drugog, sasvim je prirodno da i astronomi ta kretanja žele da zabeleže, i to što je moguće tačnije. Možda je najbolji primer važnosti preciznog vremena kada vam kažem da se u samo jednoj „običnoj“ sekundi u svemiru odvija toliko dramatičnih i gigantskih promena, koje su našem umu neshvatljive. Tako vas podsećam da se za 24 sata Zemlja okrene za jedan pun krug. Obim naše planete je oko 44.000 kilometara, što znači da, kada bi u odnosu na na neku virtuelnu tačku koja miruje, postavili posmatrača, za samo jedan sat pored njega bi proletela površina Zemlje dužine oko 2.100 kilometara.
    Pošto nam je objasnio značaj preciznog vremena za astronome, Viktor Batić nas vodi u obilazak prelepih, starih časovnika. Najstariji potiče iz 1929. godine, mada su i ostali tek neku godinu mlađi.
    - Opservatorija je raspolagala sa časovnicima koje su izraživala tri proizvođača – objašnjava Batić.- Na centralnom mestu bili su satovi koje je pravila kompanija „klemens-rifer“, nadalje tu su bili časovnici marke „brilije“, ali i domaćeg predratnog proizvođača Antonijevića. To su bile sprave koje su imale neverovatno precizno izrađenu mehaniku. Nalazili su se u staklenim zvonima iz kojih su vakuum pumpama izvlačili vazduh, kako mehanizmi ne bi osećali čak ni otpor vazduha. Bili su postavljeni u specijalno izrađenom podrumu Opservatorije, tri nivoa ispod zemlje.
    Ovi časovnici su tridesetih godina prošlog veka radili na uvek konstantnoj temperaturu i vlažnosti. Cela zgrada u kojoj su se nalazili bila je podređena tome, pa je oko temelja bio postavljen još jedan debeo zid sa prostorom između u kojem nije strujao vazuh. Zato je temperatura u „trećem podrumu“ kako ga zaposleni zovu, uvek bila skoro ista, sa oscilacijama od maksimalnih dva stepena u odnosu leto-zima.
    Istovremeno, časovnci su bili postavljeni na specijalnim temeljima koji su bili duboko ukopani i bili su potpuno nezavisni od temelja same zgrade.
    -Mreža ovih satova, koji su se nalazili po paviljonima Opservatorije, ili drugim mestima gde je bilo važno čitanje tačnog vremena, bili su opremljeni elektromagnetima koji su im zadržavali klatna, odnosno usklađivali ih sa sinhronim radom distributivnih, „glavnih“ satova iz „trećeg podruma“.
    Distributivni časovnici imali su ležišta koja su bila izrađena od rubina, a klatna su visila na noževima od istog materijala. U njihovom radu rubin je bio važan zbog svoje velike tvrdoće, pa je svako trenje bilo svedeno na minimum.
    -Distributivni satovi su bili opremljeni čak i generatorom impulsa, preko kojeg su se sinhronizovali satovi po paviljonima – nastavlja Batić.- On bi proizvodio eletkrične impulse svaki put kada bi klatno dodirnuo kontakt, i tako bi naelektrisalo eletktromagnet koji bi zadržavao klatno u paviljonu.
    Dok nam govori o ovom neobičnom, zaboravljenom blagu Astronomske opsevatorije, Batić sa puno poštovanja podiže staklenu kupu koja pokriva časovnik čiji sjaj je isti kao pre 82 godine. Unutra je mehanizam potpuno očuvan, a sve je to zahvaljujući posvećenosti našeg sagovornika.

    Novo vreme

    Posle ove garniture umreženih časovnika koja je „otkucavala“ tačno vreme na Zvezdari, došao je rat, a potom i drugi načini merenja. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina ovde je stigao novi, za to vreme tehnološki superioran sistem.
    -To je bio sistem „rode-švarc“ koji je imao takozvane tri kvarcne normale – objašnjava Batić.- To su bila tri časovnika velike preciznosti koji su se upoređivali preko osciloskopa. Njihov konstantan rad bio je beležen na takozvanoj nagaravljenoj traci, pa je tako moglo da bude uočeno eventualno odstupanje nekog od časovnika. Postojao je i prijemnik kojim su primani časovni signali, preko kojeg je taj sat bio singronizovan sa drugim časovnicima u svetu.
    Danas je tehnologija „dodala“ još jedan korak više, pa u Opservatoriji radi takozvani atomski časovnik. Baziran je na cezijumskom satu, opremljen je i GPS prijemnikom za sinhronizaciju sa drugim preciznim časovnicima. Opremljen je i za distribuciju tačnog vremena preko interneta. Tako čitaoci „Trećeg oka“ mogu da ukucaju adresu (www.time.aob.rs) i da podese svoje lične časovnike na najtačnije moguće vreme.

    Govorni sat

    U Opsevatoriji postoji i govorni sat, napravljen pre više od pola veka. On je na zahtev čitao tačno vreme sa magnetnog doboša. Doboš je, opet, bio sinhronizovan od strane distributivnog sata tako da je vreme koje je „izgovarao“ bilo potpuno tačno. Na žalost, ovaj časovnik je tehnologija „pretekla“ u svakom pogledu, ali Viktor želi da mu vrati prvobitnu namenu. Uz smešak nam kaže: „To je moj sledeći izazov“.


    Nautički sat

    Među brojnim časovnicima koje nam je pokazao, Batić izdvaja i nautički sat. On je bio posebno napravljen za tu funkciju početkom veka, a bio je sačinjen zajedno sa žiroskopom, koji bi anulirao kretanje broda po talasima i obezbeđivao mehanizmu da stalno radi u potpuno horizontalnom položaju, bez oscilacija.

    (bio sam slobodan da ispravim 2-3 slovne greške u tekstu)
    vladas, VLADAN P, Neša and 4 others like this.

  2. #2
    Član Avatar korisnika Mister No
    Član od
    3.6.2010.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    344
    Lajkovi
    1376
    Blogovi
    1
    Reputacioni uticaj
    28

    Određen forumom Re: Zvezdara

    Stvarno šteta što nema i po neke slike!
    Sinn
    Seiko


    "...i kako je do neprepoznavanja dovedena suština prevare" Štulić

  3. #3
    Stariji član Avatar korisnika fotopetar
    Član od
    5.2.2012.
    Lokacija
    Brač-Bjelovar(Hrvatska)
    Poruke
    1.097
    Lajkovi
    3283
    Blogovi
    6
    Reputacioni uticaj
    302

    Određen forumom Re: Zvezdara

    Super štivo!

  4. #4
    Administrator Avatar korisnika Shmizla
    Član od
    25.2.2008.
    Lokacija
    Beograd, Srbija / Belgrade, Serbia
    Poruke
    7.360
    Lajkovi
    11832
    Reputacioni uticaj
    250

    Određen forumom Re: Zvezdara

    Kratak dodatni teks o gore pomenutoj Astronomskoj obzervatoriji na Zvezdari:

    Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume-astronomska-opservatorija-zvezdara-beograd.jpg

    Астрономска опсерваторија

    На територији Општине Звездара, у данашњој Волгиној улици, лоциран је објекат од посебног значаја за развој астрономије, физике, метеорологије и сеизмологије у Србији - Астрономска опсерваторија. Она се налази на највећој надморској висини (248,6 м) у граду и чини највишу тачку у Београду.

    Као датум оснивања Астрономске опсерваторије у Београду, једне од најстаријих научних установа у Србији и јединог самосталног астрономског института у бившој Југославији, узима се 26. март (7. април) 1887. године, када је акт о оснивању Астрономске и метеоролошке опсерваторије потписао тадашњи министар просвете и црквених дела Милан Кујунџић. Оснивање Опсерваторије плод је вишегодишње борбе и залагања професора Милана Недељковића, који је на челу Опсерваторије био од 26. марта (7. априла) 1887. године до 30. јануара 1924. године. У том периоду рад се одвијао у провизорној опсерваторији у закупљеној кући породице Гајзлер, а затим у Карађорђевом парку, у згради тадашње Метеоролошке опсерваторије у чијем се мањем музејском простору налази једна соба посвећена почецима астрономске науке у Југославији.

    Године 1929. одобрена су средства за изградњу нове, модерне опсерваторије на површини од 4,5 hа, на брду Велики Врачар, које од тада (као и читав део града) носи назив Звездара - по "звездарници". Изузетан и веома вредан архитектонски комплекс Астрономске опсерваторије пројектовао је Јан Дубови, члан Групе архитеката модерног правца. Астрономска опсерваторија је изграђена између 1929. и 1931. године, a пројектована је као комплекс са Управном зградом и павиљонима у које је смештена астрономска опрема.

    Опсерваторија је обликована у модернистичком духу, са елементима академског историцизма, карактеристичног за међуратни период. Брижљиво дизајнирани павиљони прилагођени су поставкама функционализма, а највећи објекат у комплексу - Управна зграда, у којој се налазе канцеларије, кабинети и библиотека, припада модернистичком кругу идеја. Она чини језгро овог комплекса и сви остали објекти су упућени на њу. Рељефи, рад архитекте Бранка Крстића, рађени на декоративистички начин, карактеристичан за рани модернизам, иако се међу њима могу пронаћи и они који су блиски академским методама. Обрадом ентеријера посебно се истиче библиотека у склопу Управне зграде која припада модернистичком кругу идеја и којом доминира галерија са орманима и оградом од танких металних цеви. Намештај у библиотеци, као и у осталим просторијама, обликован је у модернистичклом духу.

    Астрономска опсерваторија представља најзначајнији пројекат једног од пионира српског модернизма и оснивача групе архитеката модерног правца, Чеха Јана Дубовог, коме је за овај пројекат на Београдском универзитету додељена титула доктора техничких наука. Због свог великог значаја ова грађевина је под заштитом Завода за заштиту споменика културе.

    IZVOR

    Još nekoliko starih fotografija:

    Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume-opservatorija-na-zvezdari-1.jpg Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume-astronomska_opservatorija-na-zvezdari-3.jpg Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume-opservatorija-na-zvezdari-2.jpg

  5. #5
    Mlađi član
    Član od
    5.6.2015.
    Poruke
    64
    Lajkovi
    363
    Reputacioni uticaj
    9

    Određen forumom Re: Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume

    Evo jedna fotografija:
    Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume-img_20210309_101605382.jpg
    taunus, don Alberto, mizzy and 1 others like this.

  6. #6
    Mlađi član
    Član od
    5.6.2015.
    Poruke
    64
    Lajkovi
    363
    Reputacioni uticaj
    9

    Određen forumom Re: Kosmičko vreme iz Zvezdarske šume

    Imao sam priliku da obiđem deo astronomske opservatorije na Zvezdari i da saznam neke fascinantne činjenice koje su mi bile potpuno nepoznate o ovom objektu i o istoriji astronomije kod nas. Zateklo me saznanje da je opservatorija nakon prvog svetskog rata izgrađena u okviru odštete koja je, na ime ratnih strahota i razaranja naše zemlje, isplaćena od strane poraženog agresora - dakle plaćena je skupo krvlju naših predaka. Bila je u to vreme (prva polovina xx veka) vrlo savremena i dobro opremljena naučna institucija. Protok vremena i moderne tehnologije su pregazile naučno-istraživački značaj najvećeg broja uređaja u opservatoriji, pa i same lokacije opservatorije, ali ona je danas biser naše istorije, ne samo naučne, i nadam se da će biti sačuvana i da će postati dostupna svima nama koji smo zainteresovani da prošetamo ovom ustanovom, u kojoj se vreme zaustavilo. Teško mi je da opišem neobičan ambijent kojim dominira prošlost i istorija, u kom se mešaju mirisi starih knjiga velike biblioteke i njenih drvenih podova i polica, masti kojom su podmazivani ogromni zupčanici kupola, bezbroj malih i velikih teleskopa i mehaničkih uređaja čiju svrhu ne mogu ni da zamislim. Naravno, tu su i čuveni satovi...
    eee, VLADAN P, taunus and 2 others like this.

Slične teme

  1. Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 23.5.2012., 11:50
  2. Satovi i vreme kao inspiracija umetnicima
    By Neša in forum Opšti forum
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 3.3.2012., 23:16
  3. Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 23.2.2012., 20:29
  4. 2012-pravo vreme za kupovinu "švajcarca"
    By Milanche78 in forum Opšti forum
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 3.1.2012., 15:30
  5. Kako podesiti vreme i datum na Sector Race
    By Darko Paunovic in forum Pristupačni satovi
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 21.12.2010., 14:33

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •