Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 11 do 15 od ukupno 15
Like Tree69Likes

tema: Procena, valuacija, vrednost...

  1. #11
    Časovničar Avatar korisnika NickH
    Član od
    10.11.2011.
    Lokacija
    Sydney, Australia
    Poruke
    112
    Lajkovi
    1055
    Reputacioni uticaj
    128

    Određen forumom Re: Procena, valuacija, vrednost...

    Oko za detalj


    Pre nego sto krenemo dalje, mala digresija.


    Pri valuaciji satova (uz sve ostalo!) neophodno je imati 'oko za detalj'.


    Satovi -od crkvenih do rucnih- su rezultat 10 vekova
    mehanickog inzzenjeringa. Sto znaci da njhov nastanak i razvoj pokriva
    period od skoro hiljadu godina.
    Jedan od kljucnih postulata u horologiji je tradicija.
    Tradicija u stilu cifera, kazaljki, mehanizma pa sve do najsitniji detalja.


    Da bi se sat korektno identifikovao, potrebno je razumeti (i govoriti!)
    jezik casovnicarstva. Ovaj jezik se cini laiku poput hijeroglifa,
    ali poznavaoci i eksperti ga govore kao sto mi govorimo svoj maternji jezik.


    Povrsno razumevanje horologije rezultuje u povrsnoj proceni.


    Postavimo sad stvari u perspektivu: rucni satovi su stari svega oko 100 godina.
    Da bih ih razumeli, moramo se upoznati sa tradicijom dzepnih satova
    koji su bili njohove pretece. Analogno, da bi razumeli
    dzepne satove, potrbno je solidno znanje satnih mehanizama koji
    su nastali pre njih itd.


    [Kako se prevodi na srpsko-hrvatski "clock" ili kucni/zidni/stoni sat?]


    Dakle, jezik satova pokriva sve aspekte sata: cifer, kuciste a narocito mehanizam.


    Imate li oko za detalj?


    Na slici nize vidi se kuciste dzepnog sata.


    Namerno sam odabrao sat koji se nudio na prodaju
    na websajtu sa podrucja bivse YU pretpostavljajuci da
    ce ovakav ili slican sat zapasti za oko
    clanu foruma Sveta Satova. Dakle, nesto sto bi trebalo da nam bude dostupno.


    Sat je opisan kao 'plesacica/igracica' i cena mu je oko 25 Eura.


    Sledi pitanje:


    koliko razlicitih detalja vidite na slici?
    Mozete li ih opisati?
    Koja je tematika, o cemu / kome se radi i koja je poruka
    proizvodjaca ovog sata?


    Drugm recima, mozzete li razumeti simbolican i doslovan jezik
    kojim se ovde govori?


    Da pomognem: svaki detalj koji otkrijete je jedan
    "puzzle piece" koji ce vam pomoci da sklopite celu sliku.


    U sledecm postu cu ponuditi odgovor, stoga
    nemojte zzuriti da citate dalje dok dobro ne analizirate
    ovu sliku. (Ako pozzurite da vidite orgovor, bice vam krivo!)


    Ako odgovor znate, zadrzite ga za sebe. Zapisite ga na parce papira.
    Jos bolje - suzdrzzite se bilo kakvih komentara u sledih sat-dva.

    Evo i slike:



    [nastavak sledi...]

  2. #12
    Časovničar Avatar korisnika NickH
    Član od
    10.11.2011.
    Lokacija
    Sydney, Australia
    Poruke
    112
    Lajkovi
    1055
    Reputacioni uticaj
    128

    Određen forumom Re: Procena, valuacija, vrednost...

    [...nastavak]

    'Plesaccica'


    Nadam se da vas nisam suvise zamorio sa 'plesaccicom'.


    Jos jednom, razlog za ovaj post je zzelja da
    vam skrenem pazznju na detalje.
    Analiza / valuacija i identifikacija svakog sata
    se svodi na detektivski zadatak:
    sto vise problema resite, bice vam lakse da
    demistifikujete sledeci slucaj.


    Takodje- i jos vaznije - naucicete da
    pravite razliku izmedju toga sta je bitno,
    a sta je samo obicna reklama ili marketing.


    Prvo pitanje koje nam se postavlja:
    ko je 'plesacica'?


    Ocigledno radi se o 'osobi' indijskog izgleda.
    Kao sto je prodavac sata i zakljucio, osoba je u pokretu, dakle
    pleshe ili igra.


    Ostali detalji bi nam trebali da pomognu u identifikaciji:


    sada je trenutak da kliknete na link i uporedite
    moje detalje sa vasim:





    Da li ste zapazili koliko ruku ima 'plesacica'?
    Ako je vas odgovor 4, onda imate oko za detalj!


    Ocigledno, osoba sa 4 ruke nije obican smrtnik.
    Ali kom indijskom bozzanstvu je rec?


    Evo i mojih detalja:


    dve leve ruke su belezene sa 4 i 9.
    desne ruke su 8 i 7.
    (Ruka oznacena sa 7 drzzi u saci predmet valjkastog oblika, vise o tome malo kasnije).


    Bozanstvo igra u krugu koji se sastoji od
    plamena (1) i kobre sa dve glave (2).


    Noga koju je podigao je leva (3) sto je bitno jer
    na nju pokazuje ruka (9)


    Oko njegove leve ruke nalaze se jos kobri (11)
    dok drugom levom rukom (4) drzzi obruc u kome igra.
    Na vrhu glave nalazi se mesec (6).
    Kosa je upletena u pletenice (5) koje takodje drzze obruc.


    Moj omiljeni detalj je broj 10: covekoliko bice na koje
    se bozzanstvo oslanja desnom nogom. Da li ste ga primetili?


    Podrazumeva se da ljudi sa nasih prostora verovatno nisu verzirani
    u indijskoj mitologiji. Ali jednostavna pretraga
    "indian god 4 arms dancing" ili cak "indian god dancing"
    ce bez greske dati rezultat Shiva ili Nataraja.


    Dakle, nasa igrracica je niko drugi do indijski bog igre, Shiva.


    Ako ste uspesno desfrovali lik, ostalo je manje vise rutina.


    Evo i originalne statue (jedne od mnogih) koja je posluzzila kao
    inspiracija za reljef na kucistu naseg sata:





    Nas fokus zadrzzavamo na horlogiji, stoga se necemo zamarati
    detaljnom analizom Shive. Samo ukratko:
    Shiva je bog stvaralac, ali i bog destrukcije (zavisno da li je leva ili desna noga u vazduhu!)
    Bice na kome igra je simbol neprosvecenosti ili neuka.
    Ritam za ples dolazi iz objekta koji drzzi u rici 7:
    mali bubanj.


    [na zalost reljef sata nije dovoljno jasan ali evo slike koja to bolje
    pokazuje:





    Konacno, dolazimo do krucijalnog pitanja:
    zasto je bas Shiva izabran kao motiv na satu?


    Razloga sigurno ima vise, ali jedan koji se meni cini
    najlogicniji je bas u tom malom dobosu.


    Naime, Shivin ritam koji dolazi iz dobosa i koji daje ritam plesu
    je simbol za VREME. Iz ove perspektive, izbor Shive za motiv na satu je posve logican.
    VREME=RITAM.



    U svakom slucaju, finalna interpretacija nije ni bitna-
    zadatak ove kratke vezzbe je da vas navede na razmisljanje
    i da demonstrira vaznos obracanja pazznje na naoko beznacajne detalje
    i jezik simbolike.


    U sledecm nastavku prelazimo na konkretniju analizu i
    demistifikaciju kljucnih mehanickih i estetskih elemenata sata sto ce vam mozda vise prijati


    U svakom slucaju, nadam se da smo ovim postom obuzdali Apasmaru!


    (Obecavam: ovde stavljamo tacku na indiskoj mitologiju!)

  3. #13
    Novi član
    Član od
    3.5.2014.
    Poruke
    9
    Lajkovi
    6
    Reputacioni uticaj
    0

    Određen forumom Re: Procena, valuacija, vrednost...

    Pozdrav,

    Iz ovog i slicnih postova sam shvatio koliko je vazan redovni servis sata bez obzira na kvalitet (hvala na tome!) i zanima me kako se procenjuje stanje sata? Npr. dobro odrzavan sat i "jedva" odrzavan, posle 15 ili 20 godina, kada ih otvorite sta se vidi? Da li je potrebno rasklapanje ili se moze sa sigurnoscu dati procena nekim pregledima, merenjima...

    I drugo, posledicno pitanje: ako se sat i rezervni delovi prave 20-ak godina, sta se desava posle toga? Znaci li to da svi satovi postaju "mrtvi" onog trenutka kad se pokvario deo koji nema zamenu. Da li imate fioke pune nekada dobrih satova za koje fali deo koji se vise ne proizvodi?

    Hvala

  4. #14
    Časovničar Avatar korisnika NickH
    Član od
    10.11.2011.
    Lokacija
    Sydney, Australia
    Poruke
    112
    Lajkovi
    1055
    Reputacioni uticaj
    128

    Određen forumom Re: Procena, valuacija, vrednost...

    Hi Mike,

    hvala na interesovanju. Mozda bi te iznenadilo, ali rastaviti i sklopiti jednostavni satni mehanizam nije uopste tesko, narocito ako imas 'mirne ruke' i malo tehnickg afiniteta. Uz dobrog majstora - ucitelja, za manje od 4 nedelje bio bi u stanju da samostalno rastavis/sastavis sat kao sto je npr. Seiko 5.
    Ono sto je tesko je dijagnostika.
    Dijagnostika satova (pa i svega ostalog) je nesto za cega je prvenstveno potrebno iskustvo. Da li je moguce oceniti stanje mehanizma bez da se sat rasklopi?
    Naravno! Pokazatelji su mnogobrojni - od toga kako se sat navija, kako se ponasa kad se izvuce kljuc da se podesi vreme, zvuk dok radi, koliko snage mu je potrebno da krene, stanje lubrikanta, prisustvo ili odsustvo prasina, koliko je cesto bio servisiran u proslosti, stanje osivina, opiljci metala (iznenadjujuce je kolik ih ima u satu!). Uz koristenje masine za merenje rada sata mozze se izmeriti i amplituda i odstupanje od rezonantne frekvencije koji su takodje dobri indikatori stanja mehanizma, ali cak ni to nije krucijalno. Detalji kao npr. tragovi srafcigera na vijcima, mikro ogrebotne, obicno pokazuju koje na satu radio - majstor ili amater. Tragovi korozije govore vise o vlasniku nego o satu.
    Osivina oscilatora (balance wheel) je mozzda jedan od najboljih indikatora koliko je sat 'presao kilometara'. Sve ovo mozze da se oceni za svega minut ili brzze! Da ne govorimo o stanju cifera, kazaljki, dihtunga i o eksternoj proceni sto je vec druga prica. Kad ugrabim malo vremena poslacu nekoliko fotografija iz prakse koje to lepo ilustruju.

    u vezi rezervniuh delova: potrbno je praviti distinkciju izmedju delova kucista, cifera i kazaljki i samog satnog mehanizma. Zahvaljujuci cinjenici da samo mali broj proizvodjaca satova pravi svoje mehanizme (in house) jedan isti mehanizam se mozze naci u velikom broj satova razlicitih firmi.
    Npr. Valjoux 7750 chrnono je u poslednjih 15-20 godina standarni mehanizam u onome sto zovemo 'entry level swiss'. Za ovaj mehanizam nece biti tesko naci delove i sledecih 50 pa i vsie godina.
    S druge strane, kuciste a narocito cifer i kazaljke su dizajnirani od specijalizovanih proizvodjaca koji ih prave u malim serijama. Firma kao npr Breitling pravi veliki broj razlicitih modela i naci Breitling cifer posle 20 godina je vrlo tesko. Omega je jedan od brenodva koji cuva delove na lageru decenijama i uz to, cesto pokrece proizvonju delova koji su prodati, nije im tesko jer imaju crtezze tih delova i masine da ih naprave. Rolex npr aktivno odija da popravlja satove starije od 40 godina- njihov cilj je da kupis nov rolex svakih 10-20 godina. Patek nikad ne zastareva - ako ga posaljes u fabriku, napravice deo rucno cak i za 100 godina stari dzepni sat.

    Na tvoje poslednje pitanje: na svu srecu, nemam mnogo neispravnih satova! To bi bilo pogubno sa ekonomske strane. Naravno, imam dosta 'projekata' kojima nesto treba, ali pri kupovini satova pravim selekciju u samom startu: ako je popravka skupa ili je tesko doci do delova, prepustam to nekom ko ima vise vremena
    za restauraciju. Licno me interesuju satovi koji bi se mogli oceniti kao 9/10 i to je moj kriterijum.
    Mnogo tezze je prodati jeftin sat nego skup!

    Jos jednom: pravilan pristup i razumevanje materije vezane za servis i odrzzavanje su krucijalni kako za vlasnika, tako i za kolekcionara. Ti si sigurno na dobrom putu. Zellim ti mnogo uspeha i zabave u svetu satova.

    N.
    Poslednja ispravka: NickH (9.5.2014. u 22:00)

  5. #15
    Novi član
    Član od
    3.5.2014.
    Poruke
    9
    Lajkovi
    6
    Reputacioni uticaj
    0

    Određen forumom Re: Procena, valuacija, vrednost...

    Hvala puno NickH,

    nadam se da su i ostalima ovakve informacije korisne kao meni.

    poz

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Tags for this Thread

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •