-
6 Priloženi(h) fajl(ova)
Najlepši javni satovi
Čovek je od davnina imao potrebu da prati i da zna koje je tačno vreme. Vremenom su javne površine počele da bivaju ukrašene satovima na kojima je svaki meštanin imao priliku da sebe obogati informacijom o tačnom vremenu.
Pokrenuta idejom da na jednom mestu predstavimo javne satove koje smo videli i za koje imamo podatke, započinjem ovu temu sa prikazom javnih satova u našoj Srbiji, poređanih onim redosledom po geografskom položaju, od severa ka jugu zemlje.
Gradska kuća je najveća i najlepša građevina grada Subotica. Izgrađena je za dve godine, odnosno od 1908-1910. godine, dok su unutrašnji radovi završeni do 1912. godine. Kao najgledaniji detalj Gradske kuće možemo istaći sat na tornju, odnosno četiri sata postavljena na sve četiri strane sveta. Satni mehanizam je napravljen u Budimpešti. Brojčanik satova ima prečnik od 2,20 m, dok velika kazaljka ima dužinu 1,6m, a mala 1,1m. Na konkursu za izradu satova učestvovao je i jedan Subotičanin koji je živeo u Njujorku, a koji je hteo da satni mehanizam izradi besplatno i da se postavi sat isti kao na njujorškom Metropoliten bildingu. Časovnik je trebalo da otkucava svakih 15 minuta i svaki pun sat, šta bi se dodatno obeležavalo svetlosnim znacima – četvrt crvenim, a pun sat zelenim svetlom. Međutim, a možemo reći i nažalost, njegov predlog je odbijen.
Sat – Kula na petrovaradinskoj tvrđavi se nalazi na Bastionu svetog Luja, a svojevremeno je napravljen u Francuskoj u Alzasu. Kao poklon Petrovaradinu u 18. veku od strane carice Marije Terezije, postaje zaštitni znak ove tvrđave i grada Novog Sada. Sat ima brojčanike crne boje postavljene na sve četiri strane tornja, a koji imaju prečnik 2,5m. Markeri su ispisani rimskim brojevima, kao sto je pravilo na hrišćanskim crkvama. Za njega je takođe karakteristično da mala kazaljka pokazuje minute, dok velika pokazuje sate. Ovaj neobičan slučaj oko podele kazaljki je navodno postavljen zbog ribara koji su plovili rekom oko tvrđave, a takođe i zbog smene straže i vojničkog reda. Navodi se da je njima ovakav raspored kazaljki olakšavao očitavanje vremena iz daleka. Sat na petrovaradinskoj tvrđavi se navija ručno i zvoni pune sate, a sugrađani ga često nazivaju i “pijanisat”, jer kako kažu, kada je hladno on kasni, a kada je toplo vreme on po malo žuri.
Sahat – Kula spada u najznačajnija i najočuvanija znamenja Gognjeg grada na Kalemegdanu. Izdiže se iznad kapije koja je upravo po ovoj kuli dobila i naziv. Sahat kula je visoka 27,5m sa satom i nastala je u period od 1740. do 1789. sa na sebi naglašenim elementima baroka. Kao što je napomenuto, gradnja je počela 1740. godine za vreme austrougarske uprave kod vođstvom venecijanskog graditelja Andrea Kornara. Dovršena je 1789. godine tada već pod turskom vlašću, ali pod vođstvom istog graditelja. Stari satni mehanizam, izrađen početkom 20. veka, je uklonjen sa kule, a 2003. je zamenjen novim. Zvono na satu je izradila livnica zvona Pantelić (tzv. “Livnica”) iz Zemuna. Satni mehanizam je zamenjen novim elektronski kontrolisanim koji otkucava na svakih četvrt sata.
Sat na Staroj upravnoj zgradi Zastave u Kragujevcu
Prilog 74487
Stara upravna zgrada Zastave se nalazi u centru grada Kragujevca. Spada u zaštićene spomenike kulture i zgrađena je polovinom treće decenije 20. veka prema projektima belgijskih arhitekata, i predstavlja jednu od dve kragujevačke gradske palate. Zdanje koje se popularno zove „kod sata“ je deo starog „Zastavinog“ industrijskog kompleksa, pod nazivom „Knežev arsenal“, ubraja se među najlepša zdanja u centru Šumadije.
Sat na niškoj Palati pravde je postavljen 1910. godine, na zdanju koje je svojevremeno bilo Justicijanov hram i u kome je živeo Srež niški. Na pomenutom časovniku su kazaljke pomenuto zastajkivale, ali su radnici (domar i vozač) u niškom sudu ustanovili da je reč o kvaru na jednom od satnih zupčanika. Zupčanik je izradio jedan aleksinački zanatljija koji ne želi publicitet, ali je poznato da je materijal koštao 5000 dinara, dok je rad bio besplatan. Trenutno, sat star više od 100 godina radi i njega zajedno sa zgradom Nišlije smatraju simbolom svog grada.
Ovo su samo neki od javnih satova koje ovom prilikom spominjem. Ukoliko želite da dopunite temu sa nekim drugim satova iz naše zemlje ili inostransva, slobodno, sve dodatne informacije su dobrodošle.
Pozdrav!
Izvor:
Beogradska Tvrđava
Grad Subotica
Turistički magazin
Wikipedia
Slike su preuzete sa interneta
-
Re: Najlepši javni satovi
-
Re: Najlepši javni satovi
:congrats::congrats::congrats:
-
Re: Najlepši javni satovi
Sjajno, skidam kapu! :congrats:
-
Re: Najlepši javni satovi
-
Re: Najlepši javni satovi
-
2 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Evo i slike starog gradskog sata u Kotoru na trgu od oruzija
Prilog 74537Prilog 74538
Mozda je trg ranije bio ljepsi bez kafica, ali sad ih je sve vise
-
10 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
-
2 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Temi pridodajem i tekst koji je ranije bio objavljen na našem portalu i forumu. Odnosno tome da je kompanije Telenor u saradnji sa Olimpijskim komitetom Srbije poklonla Beogradu Olimpijski sat.
Olimpijski sat u Beogradu - LINK
Prilog 74573 Prilog 74574
Pozz!
-
Re: Najlepši javni satovi
Pa spustimo se onda severnom ravnicom.... po dnu basena nekadasnjeg Panonskog mora.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/i...TcQkm9eYwBfylQ
Sve divne noći i taj Sombor grad…
Grad bogate kulture, zelenila, baroknih fasada, umetnika i cuvenih tamburasa, smesten je u severozapadnom delu Backe ravnice, 180 km od Beograda.
http://www.autonomija.info/wp-conten...ija-sombor.jpg
http://www.srbijauzivo.rs/attachment...1&d=1296298334http://www.prognozavremena.info/wp-c...oza-sombor.jpg
http://www.dodaj.rs/f/2K/OU/4JWlJckM...klazakosti.jpg
Sombor ga pamti ....Kao i jos mnoge poznate Somborce.
U Somboru je proveo ostatak zivota relativno mirno. Umro je 1910 god. u Becu, napisavsi godinu dana pre toga svoju (dugo u sebi cuvanu) najlepsu pesmu: "Santa Maria della Salute". A o cemu i o kome ... to je vec prica za sebe i za neko drugo mesto. Sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u somboru. Srpski knjizevnik, pesnik, novinar, dramski pisac, esejist, prevodilac, profesor, diplomata, politicki buntovnik, pozorisni kriticar, esteticar, filozof.. i do poslednjeg daha veliki romantičar Laza Kostić.
Pitate se da nije to malo mnogo, da sve stane u samo jednog coveka, jedan zivot....
Laza Kostic je romanticar, ali po onome sto je srpskoj poeziji doneo, on je i zacetnik srpskog modernog pesnistva. Rodjen je u Kovilju (Backa) 1841. godine. Gimnaziju je zavrsio u Novom Sadu, a prava u Pesti 1864. gdje je dve godine poslije studija odbranio doktorsku tezu na latinskom jeziku. Inace, bio je jedan od najobrazovanijih knjizevnika toga doba: Znao je grcki, latinski, njemacki, francuski, engleski, ruski i madjarski jezik. Citao je anticke pisce i filozofe, u prvom redu Homera, Eshila i Heraklita . Interesovali su ga jos i Dante, Gete, zatim mitologija i estetika. Laza Kostic je nas prvi sekspirolog- na srpski je preveo neka Sekspirova djela (Romeo i Julija). Sve u svemu, on je bio covek visoke kulture, vrlo uman i po prirodi jako radoznao, koji je isao ispred svojih savremenika za celi jedan vek.
Ostace zapamcen kao jedan od najznacajnijih knjizevnika srpskog romantizma.
http://www.europetourism.su/wp-conte...5/sombor16.jpg
Nadaleko cuveni i opevani grad Sombor ubraja se medju najlepse i najreprezentativnije gradove Srbije.
http://konjovic.rs/assets/images/konjovic-11.jpg
„Slikarstvo je čudo. I uvek je zagonetka. Da nije tako davno bih prestao da slikam. Beskrajno je i neuhvatljivo kao ravnica. Misliš – tamo negde je kraj, a horizont se uvek pomera…”
-Milan Konjović
http://www.pokmuz-ce.si/uploads/obca...ovic_-_net.jpg
Bio je istaknuti srpski slikar 20. veka. Studiro je u Pragu i Becu, ziveo u Parizu.
Pripada vrhu srpske likovne umetnosti, uz afirmaciju svog osobenog stila strasnog koloriste ekspesionistickog temperamenta. Kriticari su ga ponekad nazivali "poslednji fovista". Smatrajuci da pripada "grupi" Fra. Les Fauves" (u prevodu „divlje zveri“).
Sto je gledajuci ko je toj "grupi" pripadao, predstavlja jedan izuzetan kompliment za naseg slikara.
http://i1211.photobucket.com/albums/...zita19381a.jpg
Milan Konjović nas poznati slikar se rodio 1898 godine u Somboru, kao drugi sin Davida Konjovića, advokata, kraljevskog javnog beležnika i Vere, rođene Vukičević. Konjovići su Somborci od davnina, u ove krajeve su došli u vreme „Velike seobe Srba” sa patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine iz Pećke Patrijaršije da bi kasnije, kroz vekove, odigrali značajnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu grada.
http://www.vreme.com/gallery/1004499...ndeo__1986.jpg
Svojom poslednjom (sedmom) "vizantijskom fazom" (ili 'belom fazom") kojom se i završava Konjovićev prebogati opus od oko 6000 radova, ulja, pastela, tempera, akvarela, crteža, tapiserija, pozorišnih scenografija, skica za kostim, vitraža, mozaika, grafika.
Učestvovao je na preko 300 samostalnih i oko 700 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za redovnog člana Vojvođanske akademije nauka i umetnosti izabran je 1979. godine, za dopisnog člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti 1986. godine, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 1992. godine.
Poslednji rad Milana Konjovića je crtež na kome su krugovi, i tačka unutar njih. "Evo, ovim radom ja zatvaram krug svog života"
Umro je 1993 godine u svom rodnom Somboru.
http://www.apartmani-srbija.com/site...trajkovski.jpg
Cuvenom po svojoj arhitekturi, urbanosti i originalnosti ali i po veselom duhu i bogatom drustvenom i nocnom zivotu.
http://static.mondo.rs/Picture/300538/jpeg/sombor1.jpg
Grad Sombor se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1391 god. (mada se nalazi podatak da je to bilo 1360.), pod imenom Cobor Sent Mihalj, kao posed grofa Cobora.
http://www.srbijauzivo.rs/attachment...1&d=1287267885
Inače, grad se razvio na jednom od 14 ostrva, koje je formirala reka Mostonga, svojim široko razlivenim tokom. Kasnije je vodoregulacijom, melioracijom i prokopavanjem kanala fizionomija terena sasvim izmenjena pa Sombor više nije ostrvski grad na močvarnom terenu…
A možete li da zamislite Sombor kao tursku kasabu sa sedam džamija i minaretima koji dominiraju gradskom siluetom!?!
Da, Sombor je nakon pada pod vlast Turaka poprimio naglašene karakteristike turskog naselja. Postao je sedište nahije Segedinskog sandžaka. Imao je hamam, saraj, dve medrese i preko dve stotine zanatskih radnji: kazandžija, kujundžija i drugih karakterističnih zanata.
Vremena i vlasti su se menjali a Sombor ili Zombor živeo je svoj život… Tako je došao i momenat kada su 1749. godine Somborci za 150 000 forinti od carice Marije Terezije otkupili status „slobodnog kraljevskog grada“ i od tada počinje novija istorija Sombora, snažan privredni i kulturni razvoj. Jednom rečju, Sombor postaje onakav kakvim ga danas znamo.
http://img100.imageshack.us/img100/8616/p9113860wb0.jpg
Na južnoj fasadi Plebanije (cvetna pijaca) nalazi se jedna od somborskih atrakcija: suncani sat koji je nacinjen 1852. godine na inicijativu tadasnjeg profesora i upravnika Uciteljske skole Jovana Čokora, obrazovanog coveka teske naravi. Ucenike je surovo kaznjavao, sto je izazivalo djacke pobune zbog cega je morao da napusti Sombor. Za sobom je ostavio vidan trag. Posto se bavio astronomijom, dao je da se sacini suncani sat sa sarkasticno-duhovitim natpisom: „Jedan ti je od ovih poslednji” koji i danas privlaci paznju.
http://www.fijaker.net/images/il_sombor.jpg
Pozz
-
4 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Bratislava, Slovačka
Nekoliko gradskih satova koje sam uslikala u Bratislavi:
Michal Tower Michalska Brana, Bratislava, Historic City Gate Slovak Republic
Sat na kuli u starom gradu Bratislave
Prilog 75456
St Martin’s Cathedral
Sat na crkvi Sv. Martina. Zanimljivo je da se na vrhu pomenute crkve nalazi replika Mađarske krune, jer su svojevremeno u njoj krunisani mađarski kraljevi.
Prilog 75457
Museum of the city history, the main museum
Sat na muzeju grada Bratislave
Prilog 75459 Prilog 75458
Pozz!
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Četvorostrani sat marke INSA postavljen u pešačkoj zoni Valjeva-Knez Miloševoj
Prilog 78661
-
Re: Najlepši javni satovi
jesi jeo gurmansku tu pored.odlicna je.inace valjevo je bas lep grad.mora samo da te ispravim tesnjar je preko mostica a to je knez miloseva.
-
Re: Najlepši javni satovi
^ Da nam je samo znati od kud ti znaš sve te detalje o gradu Valjevu? ;)
-
Re: Najlepši javni satovi
Tu je pored bio kafic Bajka ako se ne varam
-
Re: Najlepši javni satovi
200 m dalje, drzao ga hans. ima mnogo lepsih i boljih kafica.
-
Re: Najlepši javni satovi
Citat:
jagos kaže:
jesi jeo gurmansku tu pored.odlicna je.inace valjevo je bas lep grad.mora samo da te ispravim tesnjar je preko mostica a to je knez miloseva.
Meni rekli da je i Kez Miloševa deo Tešnjara.:dontknow:
A gurmansku jeo danas :thumbup:
EDIT-Sad sam proverio...Nije deo Tešnjara.(Vole Valjevci da zeznu Beograđane :D)
-
Re: Najlepši javni satovi
Javni satovi nikad ne kasne
Veliki evropski gradovi gotovo na svakom ćošku imaju javne časovnike. Beograd ih ima oko trideset. Najpoznatiji su oni na zgradi Glavne pošte, Domu vojske i Železničke stanice, gde osim što asociraju na pisma, šapke i vozove, Beograđane podsećaju i - na tačno vreme.
Posle čitave decenije, na Geneksovom soliteru na Novom Beogradu, ponovo blešti svetleći ekran, sa koga se putnici i prolaznici informišu o tačnom vremenu, datumu i podacima o trenutnoj temperaturi. Za koji dan, čim stignu delovi iz inostranstva, treba da proradi i onaj na Trgu republike.
U predratnom Beogradu važilo je pravilo da je tačno vreme samo na onom časovniku koji se nalazi na zgradi Železničke stanice iz 1884. godine. Uprkos "požuteloj krštenici" on nije izgubio na preciznosti, pa se kazaljke na njemu pomeraju u isto vreme kada se promene i cifre na digitalnom satu na zgradi pošte u Savskoj ulici. U minut tačan je i onaj sat iz 1931. godine na zgradi "Železnica Srbije" u Nemanjinoj ulici.
- Mi imamo posebnu službu koja vodi računa o mehanizmu starih satova - priča Tomislav Nikodijević, iz Železnice Srbije. - U saobraćajnom pravilniku stoji da svaka stanica u Srbiji mora da ima javni sat. Danas su oni uglavnom digitalizovani.
Veći deo javnosti ne zna da najstariji u prestonici, onaj sunčani sat na kući u Zemunu iz 1828. godine. Nekoliko decenija mlađi je časovnik na Sahat kuli. Među "matorije" spada i onaj na Domu Vojske. Među simbolima Beograda je fasadni "Insin" na početku Knez Mihailove. U glavnoj štrafti se nalaze i dva stubna.
U glavnom gradu javni satovi nalaze se na Sabornoj crkvi, dolaznom i odlaznom peronu Glavne autobuske stanice, na Glavnoj pošti u Takovskoj, Karađorđevom trgu u Zemunu, Trgu republike, ispred Pravnog fakulteta i u Bulevaru Zorana Đinđića. Ipak, nijedan javni časovnik nije proglašen spomenikom kulture, iako neki objekti i prostori u kojima se oni nalaze to jesu.
Nekada je časovnik ukrašavao poštu na uglu Kosovske i Palmotićeve, kao i raskrsnicu preko puta Beograđanke. Oni stariji sećaju se velikog sunčanog sata na Slaviji. Analogni merač vremena stajao je na na uglu Cetinjske i Džordža Vašingtona. Tika-taka odjekivalo je i kod bioskopa "Balkan". Beograd ima satove, a Beograđani, na čemu im mnogi u svetu zavide, imaju - vreme.
Autor: M. T. KOVAČEVIĆ
Izvor: Novosti
-
Re: Najlepši javni satovi
jel se neko seća kako se zvao prvi i tada najpopularniji kafić u tešnjaru! to je bila 32-ojka,celo Valjevo je tamo izlazilo!
-
10 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Par satova iz Osla:
prvi i najlepši po meni - gradska kuća
Prilog 78667Prilog 78671
i slike sa neta
Prilog 78669Prilog 78670Prilog 78668
kao i objašnjenje funkcija sata
Prilog 78672
The Astronomical Clock - Astrolabe Planisphaerium
A astronomical clock or watch, using special mechanisms to display astronomical information. Such as the relative positions of the sun, moon, star in the zodiac and planets.
City Hall's astronomical clock hanging nearly 28 feet above the ground and uses his five wiser to tell time, stjernetid (vreme zvezda), sun, moon, and eclipses. Watch's diameter is 5 meters.
1 The outer blue ring are numbered with Roman numerals from 1 to 12 and the hour hand (1) indicates the time of this ring. Within follows a darker blue ring with Zodiac 12 images. The ring has a diameter of 3.72 meters. The characters are approx. 1x0, 6 feet and is modeled by Nils Flakstad. Copper shapes are created by Art Smith Carl Bilgrei.
2 Within it is a series of numbers on red background, which runs from 1 to 12 on one half and 1 to 12 on the other. This shows star currently Stjernetidsviseren (2). This is partly hidden behind the counterweight on the hour hand.
3 The Sun (3) is a gold disc with rays and marks its place in the zodiac, in addition to solar time at the sky.
4 Moon (4) is a half black and half white ball. The white side is always up to the sun. The full moon appears as completely white and the moon appears as all black. Viewing the Moon's errors were calculated at startup to 3.0860 seconds per year.
5 Drageviseren (5) (pokazivač zmaja u grubom prevodu ? :rolleyes:) shows eclipses. This appears on the dial when Drageviseren covers both solar and måneviseren ( mesec).
i par slika satova u gradskom centru i tvrđavi :
Prilog 78676Prilog 78674
Prilog 78675Prilog 78673
-
3 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
da dodam jos dve moje slike sa kojih se vidi pogled na sat gradske kuce ( a vidi se izdaleka :);)), i jos jedna zgrada sa satom u na trgu mladih
Prilog 78701Prilog 78703
Prilog 78702
-
3 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Definitivno najlepši koji sam do sada video.
Prilog 78761
Prilog 78763
Prilog 78762
-
2 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Ajd' onda neka i ovih (izvinjavam se zbog moje face u prvom planu)
Midelburg-Holandija
Prilog 78767
Prilog 78768
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
:congrats: Sjajna tema!
Dacu svoj mali doprinos fotografijom Astronomskog sata iz Praga, poznatijeg kao Praški Orloj.
Prilog 78778
Uzivo stvarno neverovatno izgleda... I izvinjavam se sto ruzim sliku, ali nazalost drugu nemam.
Malo i detalja:
Godine 1410. kraljevski časovničar Mikulas iz Kadana u saradnji sa Janom Šindlerom, profesorom matematike i astronomije sa univerziteta Charles, dizajnirao je i izradio sat koji je postavljen na tornju Starogradske većnice u Pragu. Tek 1490. g sat je dovršio časovničar Hanuš kada je dodat kružni kalendar, a fasada je dekorisana gotskim skulpturama.Ovaj sat često nije bio u funkciji do 1552. g. kada ga je izvesni J. Taborski popravio i o tome ostavio zabeleške ukazujući na Hanuša kao glavnog majstora.
U XVII veku dodate su pokretne figure, a figure Apostola su postavljene tokom velike reparacije časovnika 1865. godine.
U srednjem veku sat je prvenstveno služio poljoprivrednicima za astronomske podatke.Sastoji se od tri glavna dela. Donji deo pokazuje kretanje Sunca i Meseca, kao i planeta oko Zemlje. U krugu oko centra nalazi se 12 malih meseca koji pokazuju znake zodijaka i periode za agrokulturu.Na gornjoj strani sata, sa svake strane su po dve figure koje predstavljaju četiri slabe tačke čoveka: sujetu, škrtost, smrt i pohlepu. Na gornjem delu su plavi prozori iz kojih na svaki pun sat izlazi 12 Apostola koji se kreću po krugu. Smrt zazvoni na jedno zvono i preokrene sat od peska. Tada se pojavljuju Apostoli koji se klanjaju prema narodu.
Za vreme II Svetskog rata ovaj sat je teško oštećen, a obnovljen je i pušten u rad 1948. godine. Ovo je treći najstariji astronomski časovnik i jedini koji još uvek radi.
Opis sata preuzet sa sajta Astrobalans
-
6 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Sat – Kula na Petrovaradinu u Novom Sadu
Jako lepe fotografije!
Prilog 79880 Prilog 79881 Prilog 79882
Prilog 79883 Prilog 79884 Prilog 79885
Foto: Aleksandar Milutinović
-
3 Priloženi(h) fajl(ova)
Poznatii satovi po svetu
Bilo da je riječ o sunčanim, astronomskim, satovima smeštenima u visokim kulama, tornjevima ili o digitalnim - satovi su nezaobilazni aspekt gotovo svakoga grada. Tjekom vekova ljudi su ih “gradili” u svim delovima sveta. U prošlosti nisu svi imali satove na ruci, pa su vreme uglavnom pratili na tim divovskim satovima postavljenima na visokom i prometnom, no svima vidljivome mestu, primjerice na glavnom gradskom trgu ili pijaci.
Danas, kada su satovi skoro svima dostupni a i kad svi imaju mobitele i prema njima se ravnaju, satovi na trgovima više nisu toliko bitni, ali su i dalje ukras grada. Osim osnovne funkcije da građanima pokazuju koliko je sati, mnogo impresivnih satova sad lepotom privlači svetske turiste. Neki od njih postali su i zaštitni znak gradova, poput Big Bena u Londonu. Tornjevi sa satom građeni su najčešće s četiri lica, koja gledaju na razne strane sveta - često su samostojeći ili dio crkve ili neke druge visoke građevine. Tako je Big Ben, primjerice, smešten na severnoj strani Westminsterske kraljevske palate. U sebi ima i zvonik. Visok je 96 metara.
Prilog 90374
Cvetni sat u Niagara parku u Kanadi sastavljen je od oko 20.000 sadnica cveća, koje dva puta na godinu redizajniraju. Izrađen je 1950. godine.
Prilog 90376
Astronomski sat u Pragu pokazuje poziciju sunca i meseca te vladajući horoskopski znak. Valja znati i da je najstariji sat na svijetu astronomski praški sat izgrađen 1410.
Prilog 90377
Izvor- internet, casopisi
-
3 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Kad smo već kod javnih satova, evo nekoliko fotki Londonskih satova. Prvi ćete svi prepoznati, dok se drugi nalazi na crkvi Westminster Abbey.
Prilog 90382
Prilog 90383
Prilog 90384
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Podgorica je u toku rata bombardovana 70 puta, tako da praktično nema nijednu stariju zgradu. Ipak sahat kula je ostala.
Prilog 90416
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Prilog 92123 evo jos jedna iz Ko
-
3 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Nekoliko javnih satova u Ljubljani
Prilog 92289
Prilog 92290
Prilog 92291
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Najlepši javni satovi
Javni sat pokraj Ibarske magistrale - Lazarevac:
Prilog 95374
Zanimljiva slika uslikana iz auta cekajuci da se upali zeleno svetlo na semaforu - sumrak i sat... :)
-
Re: Najlepši javni satovi
Citat:
Shmizla kaže:
Javni sat pokraj Ibarske magistrale - Lazarevac:
Prilog 95374
Zanimljiva slika uslikana iz auta cekajuci da se upali zeleno svetlo na semaforu - sumrak i sat... :)
Zar ovo nije Ljig, bar se meni čini :)
-
Re: Najlepši javni satovi
Citat:
bokinjo kaže:
Zar ovo nije Ljig, bar se meni čini :)
Ljig, kao vrata... Sat, inace, ne radi...
-
Re: Najlepši javni satovi
Pa ja ne znam... Mozda i jeste... Evo da objasnim sta ima pored, mozda tako vi bolje prepoznate sta je: kada se gleda iz pravca Beograda sa desne strane je mostic i spomenik (borac iz rata), a levo pesacka ulica. Na 11h je autobuska stanica. Da li je prema opisu to stvarno Ljig?
-
Re: Najlepši javni satovi
-
Re: Najlepši javni satovi
Onda sam ja napravila gresku. Sorry!
Sat sa gornje slike je iz Ljiga! Pozz za Ljig i Lazarevac! :)
-
Re: Najlepši javni satovi
Ljig-grad interneta (ko zna-zna) :)
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
-
1 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Citat:
Shmizla kaže:
Javni satovi nikad ne kasne
...
Ovo nije odgovor na tekst koji je postavljen pre oko godinu dana, već samo želja da pokažem da ovo ne vredi baš svuda.
Prilog 99940
Mesto: Via della consolata, Torino. Jeste da je vreme na satu 8.46, ali ovo je slikano tokom kasnog popodneva, samo malo pre nego što je pao mrak. Ne znam da li ovaj sat zapravo žuri ili kasni, ali onaj ko bi se njime rukovodio svakako bi stigao prekasno :D