Re: Najlepši javni satovi
Re: Najlepši javni satovi
:congrats::congrats::congrats:
Re: Najlepši javni satovi
Sjajno, skidam kapu! :congrats:
Re: Najlepši javni satovi
Re: Najlepši javni satovi
2 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Evo i slike starog gradskog sata u Kotoru na trgu od oruzija
Prilog 74537Prilog 74538
Mozda je trg ranije bio ljepsi bez kafica, ali sad ih je sve vise
10 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
2 Priloženi(h) fajl(ova)
Re: Najlepši javni satovi
Temi pridodajem i tekst koji je ranije bio objavljen na našem portalu i forumu. Odnosno tome da je kompanije Telenor u saradnji sa Olimpijskim komitetom Srbije poklonla Beogradu Olimpijski sat.
Olimpijski sat u Beogradu - LINK
Prilog 74573 Prilog 74574
Pozz!
Re: Najlepši javni satovi
Pa spustimo se onda severnom ravnicom.... po dnu basena nekadasnjeg Panonskog mora.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/i...TcQkm9eYwBfylQ
Sve divne noći i taj Sombor grad…
Grad bogate kulture, zelenila, baroknih fasada, umetnika i cuvenih tamburasa, smesten je u severozapadnom delu Backe ravnice, 180 km od Beograda.
http://www.autonomija.info/wp-conten...ija-sombor.jpg
http://www.srbijauzivo.rs/attachment...1&d=1296298334http://www.prognozavremena.info/wp-c...oza-sombor.jpg
http://www.dodaj.rs/f/2K/OU/4JWlJckM...klazakosti.jpg
Sombor ga pamti ....Kao i jos mnoge poznate Somborce.
U Somboru je proveo ostatak zivota relativno mirno. Umro je 1910 god. u Becu, napisavsi godinu dana pre toga svoju (dugo u sebi cuvanu) najlepsu pesmu: "Santa Maria della Salute". A o cemu i o kome ... to je vec prica za sebe i za neko drugo mesto. Sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u somboru. Srpski knjizevnik, pesnik, novinar, dramski pisac, esejist, prevodilac, profesor, diplomata, politicki buntovnik, pozorisni kriticar, esteticar, filozof.. i do poslednjeg daha veliki romantičar Laza Kostić.
Pitate se da nije to malo mnogo, da sve stane u samo jednog coveka, jedan zivot....
Laza Kostic je romanticar, ali po onome sto je srpskoj poeziji doneo, on je i zacetnik srpskog modernog pesnistva. Rodjen je u Kovilju (Backa) 1841. godine. Gimnaziju je zavrsio u Novom Sadu, a prava u Pesti 1864. gdje je dve godine poslije studija odbranio doktorsku tezu na latinskom jeziku. Inace, bio je jedan od najobrazovanijih knjizevnika toga doba: Znao je grcki, latinski, njemacki, francuski, engleski, ruski i madjarski jezik. Citao je anticke pisce i filozofe, u prvom redu Homera, Eshila i Heraklita . Interesovali su ga jos i Dante, Gete, zatim mitologija i estetika. Laza Kostic je nas prvi sekspirolog- na srpski je preveo neka Sekspirova djela (Romeo i Julija). Sve u svemu, on je bio covek visoke kulture, vrlo uman i po prirodi jako radoznao, koji je isao ispred svojih savremenika za celi jedan vek.
Ostace zapamcen kao jedan od najznacajnijih knjizevnika srpskog romantizma.
http://www.europetourism.su/wp-conte...5/sombor16.jpg
Nadaleko cuveni i opevani grad Sombor ubraja se medju najlepse i najreprezentativnije gradove Srbije.
http://konjovic.rs/assets/images/konjovic-11.jpg
„Slikarstvo je čudo. I uvek je zagonetka. Da nije tako davno bih prestao da slikam. Beskrajno je i neuhvatljivo kao ravnica. Misliš – tamo negde je kraj, a horizont se uvek pomera…”
-Milan Konjović
http://www.pokmuz-ce.si/uploads/obca...ovic_-_net.jpg
Bio je istaknuti srpski slikar 20. veka. Studiro je u Pragu i Becu, ziveo u Parizu.
Pripada vrhu srpske likovne umetnosti, uz afirmaciju svog osobenog stila strasnog koloriste ekspesionistickog temperamenta. Kriticari su ga ponekad nazivali "poslednji fovista". Smatrajuci da pripada "grupi" Fra. Les Fauves" (u prevodu „divlje zveri“).
Sto je gledajuci ko je toj "grupi" pripadao, predstavlja jedan izuzetan kompliment za naseg slikara.
http://i1211.photobucket.com/albums/...zita19381a.jpg
Milan Konjović nas poznati slikar se rodio 1898 godine u Somboru, kao drugi sin Davida Konjovića, advokata, kraljevskog javnog beležnika i Vere, rođene Vukičević. Konjovići su Somborci od davnina, u ove krajeve su došli u vreme „Velike seobe Srba” sa patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine iz Pećke Patrijaršije da bi kasnije, kroz vekove, odigrali značajnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu grada.
http://www.vreme.com/gallery/1004499...ndeo__1986.jpg
Svojom poslednjom (sedmom) "vizantijskom fazom" (ili 'belom fazom") kojom se i završava Konjovićev prebogati opus od oko 6000 radova, ulja, pastela, tempera, akvarela, crteža, tapiserija, pozorišnih scenografija, skica za kostim, vitraža, mozaika, grafika.
Učestvovao je na preko 300 samostalnih i oko 700 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za redovnog člana Vojvođanske akademije nauka i umetnosti izabran je 1979. godine, za dopisnog člana Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti 1986. godine, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 1992. godine.
Poslednji rad Milana Konjovića je crtež na kome su krugovi, i tačka unutar njih. "Evo, ovim radom ja zatvaram krug svog života"
Umro je 1993 godine u svom rodnom Somboru.
http://www.apartmani-srbija.com/site...trajkovski.jpg
Cuvenom po svojoj arhitekturi, urbanosti i originalnosti ali i po veselom duhu i bogatom drustvenom i nocnom zivotu.
http://static.mondo.rs/Picture/300538/jpeg/sombor1.jpg
Grad Sombor se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1391 god. (mada se nalazi podatak da je to bilo 1360.), pod imenom Cobor Sent Mihalj, kao posed grofa Cobora.
http://www.srbijauzivo.rs/attachment...1&d=1287267885
Inače, grad se razvio na jednom od 14 ostrva, koje je formirala reka Mostonga, svojim široko razlivenim tokom. Kasnije je vodoregulacijom, melioracijom i prokopavanjem kanala fizionomija terena sasvim izmenjena pa Sombor više nije ostrvski grad na močvarnom terenu…
A možete li da zamislite Sombor kao tursku kasabu sa sedam džamija i minaretima koji dominiraju gradskom siluetom!?!
Da, Sombor je nakon pada pod vlast Turaka poprimio naglašene karakteristike turskog naselja. Postao je sedište nahije Segedinskog sandžaka. Imao je hamam, saraj, dve medrese i preko dve stotine zanatskih radnji: kazandžija, kujundžija i drugih karakterističnih zanata.
Vremena i vlasti su se menjali a Sombor ili Zombor živeo je svoj život… Tako je došao i momenat kada su 1749. godine Somborci za 150 000 forinti od carice Marije Terezije otkupili status „slobodnog kraljevskog grada“ i od tada počinje novija istorija Sombora, snažan privredni i kulturni razvoj. Jednom rečju, Sombor postaje onakav kakvim ga danas znamo.
http://img100.imageshack.us/img100/8616/p9113860wb0.jpg
Na južnoj fasadi Plebanije (cvetna pijaca) nalazi se jedna od somborskih atrakcija: suncani sat koji je nacinjen 1852. godine na inicijativu tadasnjeg profesora i upravnika Uciteljske skole Jovana Čokora, obrazovanog coveka teske naravi. Ucenike je surovo kaznjavao, sto je izazivalo djacke pobune zbog cega je morao da napusti Sombor. Za sobom je ostavio vidan trag. Posto se bavio astronomijom, dao je da se sacini suncani sat sa sarkasticno-duhovitim natpisom: „Jedan ti je od ovih poslednji” koji i danas privlaci paznju.
http://www.fijaker.net/images/il_sombor.jpg
Pozz