200 godina Kronografa

[tihomirov]

Slobodno možemo reći da je najpoznatija komplikacija u urarskom svijetu kronograf, kao i da su vjerojatno najpopularniji modeli među entuzijastima i zaljubljenicima u satove. Zgodna ironija je da većina njih nikad ne koristi kronograf ili čak ne razumiju što on zapravo jest. Na svojoj najosnovnijoj razini kronograf je u suštini štoperica koja se pokreće, zaustavlja i resetira bez poremećaja funkcije sata. Sama riječ "Kronograf" izvedena je iz grčkog jezika i doslovno znači "pisač vremena" Ovaj naziv potječe od ranih verzija kronografa koji su zapravo pisali olovkom i duljinom crte mjerili vrijeme. Prvi moderni kronograf konstruirao je Louis Moinet 1816 g. kao astronomski alat. Spomenuti uređaj je mjerio 1/60 sekunda s visokim stupnjem preciznosti zahvaljujući visokoj frekvenciji mehanizma koji je otkucavao na zapanjujućih 216.000 bph. Ovaj kronograf se prije prije nekoliko godina pojavio na aukciji antikviteta i prodao se za 63.000 CHF.

Međutim Moinetov kronograf je smatran više kao znanstveni instrument nego komercijalni proizvod. Tehnički, prvi takav model stavljen na tržište proizveo je urar Nicolas Mathieu Riussec 1821 g. i to nalogom kralja Luja XVIII. Kralj je naime uživao u konjskim utrkama i želio je mjeriti vrijeme pojedinih natjecatelja. Trebalo je proći gotovo jedno stoljeće dok kronograf nije stavljen na ruku, 1913 g. to je učinio Longines sa svojim ručnim kronografom i 13,33Z mehanizmom. 03. ožujka 1969 g.partneri Heuer, Breitling i Hamilton predstavili su svijetu prvi automatski kronograf pod oznakom "Chrono-matic" a modeli su bili Heuerovi Carrera i Monaco. Nadodajmo još da je Seikov automatik Cal. 6139 bio prvi kronograf u svemiru. U današnje vrijeme kronografi su sveprisutni, gotovo svaki brend ima u ponudi svoj mehanički ili kvarcni model. Pa i ako ih većina nas ne koristi za praćenje konjskih utrka ili mjerenje udaljenosti između nebeskih tijela ima nešto posebno u tome kad na ruku stavimo kakav zgodan kronograf.