Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 11
Like Tree29Likes

tema: Peščani satovi

  1. #1
    Moderator Avatar korisnika Neša
    Član od
    21.1.2011.
    Lokacija
    Novi Beograd
    Poruke
    6.329
    Lajkovi
    13235
    Blogovi
    9
    Reputacioni uticaj
    602

    Određen forumom Peščani satovi

    Peščani sat, poznat i kao peščanik, spada među najstarije uređaje za merenje vremena. Sastoji se od dve staklene posude gde se nalazi pesak, koje povezuje uzana cev, a obično je na nekakvom postolju ili ramu. Princip rada je veoma jednostavan. Kada se peščani sat okrene tako da pesak bude u gornjoj posudi, on kroz cev pada u donju posudu i na osnovu peska koji je istekao u nju meri se proteklo vreme. Neki od njih su imali i okvir koji omogućava da se cela konstrukcija okrene, kako bi se merenje vremena što brže i lakše nastavilo. Ovi satovi nisu pogodni za pravo merenje vremena, tj. kao što čine obični satovi, već se mogu nazvati nekom vrstom primitivne štoperice koja meri proteklo vreme. Osim toga, njihova preciznost zavisi od više faktora, kao što su kvalitet peska, veličina posuda, širina cevi kroz koju pada pesak i druge mehaničke prepreke koje mogu uticati na brzinu padanja peska.

    Poreklo peščanog sata obavijeno je velom tajne. Prema nekim izvorima (madehow.com), moguće je da su bili poznati u drevnoj Grčkoj i Rimu, premda se pouzdano zna samo to da je u ovim državama tehnologija proizvodnje stakla bila poznata, a sve ostalo su pretpostavke. Postoje mišljenja da su Grci poznavali ove satove u trećem veku p.n.e. i da su se koristili u rimskom senatu kako bi se merilo vreme koje pripada govorniku koji bi se obratio skupu. Sledeća vremenska odrednica je osmi vek naše ere, kada se po svoj prilici pojavio u Evropi, a pretpostavlja se da ga je uveo francuski monah po imenu Luitprand. Početkom četrnaestog veka je njegova upotreba već bila rasprostranjena u Italiji, a po svoj prilici je bio u širokoj upotrebi i u ostatku Evrope. U nastavku teksta možete videti sliku italijanskog autora Ambrođa Lorencetija (Ambrogio Lorenzetti), na kojoj se vidi peščani sat.

    Peščani satovi-ambrogio_lorenzetti_002-detail-temperance.jpg

    Prvi sačuvani zapis o peščanim satovima datira iz 1345. godine, kada je Thomas de Stetham, koji je radio na brodu La George, uputio pisanu porudžbinu za šesnaest peščanih satova, premda neki izvori anvode i da ih je bilo dvanaest, a naručeni su iz Flandrije. Iz istog perioda, tačnije iz 1380. godine, datira i zapis o ostavštini francuskog kralja Šarla V, koji je posedovao i jedan veliki peščani sat. Kako se vidi iz oba ova dokumenta kada se pročitaju u celosti, ovi satovi su se koristili u pomorstvu. Zanimljivo je spomenuti i to da su se u pomorstvu ovi satovi pokazali pouzdanijim od drugih uređaja za merenje vremena, a pomagali su i pri navigaciji. Inače, bili su relativno veliki i teški, ali će se njihove dimenzije kasnije smanjiti. Poznato je i da je čuveni moreplovac Magelan imao osamnaest ovakvih satova na brodu, a jedan član posade se brinuo o njima. Kao referentna tačka koristilo se podne, kada je sunce u zenitu.

    Peščani sat je bio popularan i u životu na kopnu, gde se koristio za merenje vremena u drugim situacijama. Mogao se naći u kućama, raznim institucijama, crkvama i na ostalim mestima, a njime su se merilo trajanje raznih prilika i situacija, kao npr. trajanje crkvene propovedi, vreme pauze u toku rada, ali i za kuvanje pojedinih jela. U zavisnosti od konkretnih potreba, ovi satovi su mogli da mere i duže periode, npr. od dvanaest sati, ali i od samo nekoliko minuta. U nekim slučajevima se koristilo i više peščanih satova pričvršćenih za jedno postolje, tako da je jedan merio period od 60 minuta, drugi od 45, treći od trideset, a četvrti od petnaest. Među peščanim satovima tog doba bilo je i veoma vrednih primeraka koji su završavali u rukama vladara. Tako je, na primer, francuski kralj Karlo Veliki posedovao sat koji meri dvanaest sati, a čuveni umetnik Holbajn izradio je i jedan raskošan primerak za Henrija VIII. Inače, Holbajn je na mnogim slikama koristio motiv peščanog sata kako bi predstavio smrt. Sledeća slika je preuzeta sa jednog od Holbajnovih dela.

    Naziv: holbein.JPG, pregleda: 5957, veličina: 13,2 KB

    U nastavku je i Holbajnov astronomski sat

    Peščani satovi-holbein2.jpg

    Upotreba peščanih satova počinje da opada početkom šesnaestog veka, kada su počeli da se pojavljuju mehanički satovi, ali to uopšte nije značilo da mu je došao kraj. Zbog svog izgleda, ali i praktične namene u mnogim prilikama, peščani satovi su se i dalje koristili, bilo za merenje vremena ili kao ukras, a postoje i dan-danas. U današnjim uslovima je najbolje opstao peščani sat koji meri interval od tri minuta, a koristi se pri kuvanju jaja, u zavisnosti od toga da li želimo da budu tvrdo ili meko kuvana. Koristi se i pri nekim tradicionalnim ceremonijama, kao npr. u australijskom parlamentu, ali i u drugim prilikama, i to za merenje kratkih intervala.

    Peščani sat ima i simboličku vrednost. Još od davnina pokazuje kontrast između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, ili najčešće, ukazuje na prolaznost života i vremena. Ovaj simbol se koristio i na gusarskim zastavama, kako bi protivniku stavio do znanja da su mu dani odbrojani, dok su ga u Engleskoj stavljali u kovčege pokojnika ili urezivali na nadgrobne spomenike. U savremenom dobu se ova simbolika održala, ali su se pojavila i druga značenja, tako da se može tumačiti i kao simbol ženskog tela, ili kao nešto mnogo jednostavnije – naime, svaki korisnik računara ne voli da vidi ovaj simbol, jer označava da je potrebno sačekati da se izvrši neka komanda ili na reakciju programa.

    U nastavku teksta možete videti nekoliko zanimljivih slika ovih satova, koji se gotovo nimalo nisu izmenili otkako su se pojavili.

    Peščani satovi-drveni.jpgPeščani satovi-simbolika.jpgPeščani satovi-stari-pescani-satovi1.jpgPeščani satovi-stari-pescani-satovi2.jpgPeščani satovi-stari-pescani-satovi3.jpgPeščani satovi-stari-pescani-satovi5.jpg

    Peščani sat na gusarskoj zastavi

    Peščani satovi-gusarski.png

    Tzv. točak vremena u Budimpešti
    Peščani satovi-madjarski.jpg

    Digitalni peščani sat

    Peščani satovi-digitalni.jpg

    Izvori:
    Hourglass - Wikipedia, the free encyclopedia
    How hourglass is made - material, manufacture, making, history, used, components, machine, History, Raw Materials, Design, The Manufacturing Process of hourglass, Quality Control, Byproducts/Waste
    Poslednja ispravka: Neša (2.12.2012. u 17:54)
    Kvarcni satovi su precizni. Mehanički satovi imaju dušu.

  2. #2
    Istaknuti član Avatar korisnika Serb
    Član od
    14.2.2012.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    2.460
    Lajkovi
    3723
    Reputacioni uticaj
    189

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Kao i uvek odlican i zanimljiv tekst
    anbeast and Neša like this.

  3. #3
    RUS
    RUS je offline
    Moderator Avatar korisnika RUS
    Član od
    17.4.2009.
    Lokacija
    PA
    Poruke
    12.495
    Lajkovi
    43550
    Reputacioni uticaj
    576

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Hvala na zanimljivom i poucnom tekstu
    Neša likes this.
    "I have no idols. I admire work, dedication and competence." - Ayrton Senna

  4. #4
    Istaknuti član Avatar korisnika backarelli
    Član od
    27.11.2011.
    Lokacija
    Bg-Lipovačka Šuma
    Poruke
    3.045
    Lajkovi
    10895
    Blogovi
    1
    Reputacioni uticaj
    137

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Citat Neša kaže: Pregled poruke
    Mogao se naći u kućama, raznim institucijama, crkvama i na ostalim mestima,

    ....i kod našeg iggy-a ! Jeeeee ...


    bata-Nele, sjajan text , kao i uvek !
    anbeast and Neša like this.
    Victorinox - real steel with mechanical soul

  5. #5
    Stariji član
    Član od
    2.10.2011.
    Poruke
    659
    Lajkovi
    2390
    Reputacioni uticaj
    69

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Nešo, po običaju odličan tekst, čestitam!
    Neša likes this.

  6. #6
    VIP član Avatar korisnika skydrummer
    Član od
    23.6.2011.
    Poruke
    7.052
    Lajkovi
    30924
    Reputacioni uticaj
    983

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Bravo Nešo , interesantan tekst !
    Neša likes this.

  7. #7
    Administrator Avatar korisnika Vladan Stevanovic
    Član od
    22.1.2008.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    3.713
    Lajkovi
    4057
    Reputacioni uticaj
    250

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Odličan i veoma edukativan tekst, hvala Nešo!
    Neša likes this.

  8. #8
    Moderator Avatar korisnika VLADAN P
    Član od
    18.10.2010.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    8.626
    Lajkovi
    18033
    Reputacioni uticaj
    281

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Eto,vidiš kako prija malo putovanja...
    Neša likes this.
    ZAJEDNO SMO SKUPA!

  9. #9
    Stariji član Avatar korisnika vlajo
    Član od
    15.6.2011.
    Lokacija
    Čačak
    Poruke
    1.973
    Lajkovi
    4899
    Reputacioni uticaj
    50

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Edukativno, plus širi kontekst, odličan tekst
    Neša likes this.
    "Well, it's nothing very special. Uh, try and be nice to people, avoid eating fat, read a good book every now and then, get some walking in, and try and live together in peace and harmony with people of all creeds and nations...."- Monty Python's The Meaning of Life


  10. #10
    Saradnik Avatar korisnika anbeast
    Član od
    31.7.2010.
    Lokacija
    Zaječar
    Poruke
    2.531
    Lajkovi
    6258
    Reputacioni uticaj
    250

    Određen forumom Re: Peščani satovi

    Profesorski
    Neša likes this.
    I keep thinking of some mechanic in rural Russia, mending his Raketa in sub-zero temperatures using nothing but a hairpin, a pocket-knife and the tyre-lever from a 1956 tractor.

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •