-
16 Priloženi(h) fajl(ova)
ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
ETA, koja je danas u sastavu Swatch grupacije, najveći je proizvođač satnih mehanizama, uključujući i veoma skupe mehaničke mehanizme, cenjene od strane zaljubljenika u svet satova. Iza ova tri jednostavna slova kriju se i poznati proizvođači, kao što su Valjoux, Unitas, Peseux.
ETA nije osnovana za jedan dan. Rođenje ovog giganta zahtevalo je čak i intervenciju same Švajcarske Konfederacije. Ipak, zanimljivu istoriju ovog proizvođača teško je rekonstruisati. Postoje samo parcijalni dokumenti, bez i jednog sveobuhvatnog koji bi objasnio istoriju od osnivanja Ebauches SA (Eboš SA) 1926. godine, sve do današnje Swatch grupacije.
U sledećim redovima pronaći ćete priču o nadanju i dramama, velikim uspesima i izdajama.
Poglavlje 1. Potezi genija: osnivanje privatnog društva sa ograničenom odgovornošću
1921: Proizvođači satova su po prirodi individualisti. Svaki želi da zadrži tajne svog zanata i vođenje posla za sebe. Kada se javila kriza početkom 1921. godine, proizvođači su manje ili više uspešno pokušali da ostanu samostalni. Nastojali su da na tržištu deluju pojedinačno, da samostalno određuju cene i ponekad su čak dolazili u sukobe sa zakonom. Najkritikovanje ponašanje, poznato pod nazivom „chablonnage“, predstavljalo je izvoz nesastavljenih delova mehanizma, na taj način izbegavajući zakone koji su zabranjivali prodaju švajcarskih mehanizama izvan konfederacije. Očigledno su ovime bili oštećeni proizvođači kompletnih satova, koji su početkom dvadesetog veka imali sve veći broj sopstvenih modela. Radi se o dobro poznatim brendovima kao što su Omega, Zenit, Longines i drugi.
1924: Došlo je do suđenja, sa ciljem uvođenja reda u ovu profesiju. To je rezultovalo stvaranjem Federacije švajcarskih proizvođača satova. Međutim, situacija je bila kompleksna, a uspostavljanje prave strategije za budućnost nije teklo bez poteškoća. Čuveni švajcarski mehanizam, na kojem je ceo svet zavideo, predstavljao je glavni problem. Sastojao se od velikog broja različitih delova, koji su opet nastajali različitim proizvodnim metodama i pristizali iz različitih izvora. Eboš mehanizmi proizvođeni su od strane velikih kompanija sa stotinama zaposlenih. Ostali delovi mehanizma, poput balanse, glavne opruge i drugi, proizvođeni su od strane mikro kompanija i malih radionica lociranih čak i u štalama i kolibama.
1926-1927: Rešenje je bilo u kreiranju „UBAH“, unije u časovničarskoj industriji 1927. godine. Cilj je bio da se podstakne samodisciplina i da se tesno nadziru kvalitet, troškovi i cene. Tako su se mogli izbeći destruktivni ciklusi kolapsa cena, praćeni inflacijom i obrnuto. Korak po korak, uticaj „UBAH-a“ je porastao.
U međuvremenu, eboš proizvođači su se borili sa finansijskim problemima. Januara 1925, 26 eboš proizvođača pokušali su da se ujedine. Ipak, to je bilo gubljenje vremena, jer je godinu dana kasnije jedan od njih drastično snizio svoje cene. U ovom trenutku intervencija švajcarskih banaka bila je neophodna, kako bi se tržište stabilizovalo. Mandat da se pronađe odgovarajuće rešenje dat je švajcarskom fiducijarnom akcionarskom društvu u Bazelu.
Švajcarske banke bile su spremne da podrže poteze genija. 27. decembra 1926, u Nojšatelu osnovano je akcionarsko društvo. Zahvaljujući bankama veoma bogato, a samim tim i moćno.
Ebauches SA rođen je iz spremnosti tri tadašnja najveća proizvođača na saradnju sa bankama. Radilo se o sledećim proizvođačima: Michel SA, Schild SA i FHF SA. U tom trenutnku, tri fabrike proizvodile su više od 75% švajcarskih eboš mehanizama. Pravi pokazatelj veličine nove kompanije jeste brojka od 2100 ljudi, koje je zapošljavo samo Schild SA.
Nadalje je Ebauches SA uspostavljao razne pregovore o spajanju, koje je sa lakoćom mogao da finansira. Jedna za drugom, male kompanije su se pripajale ovom gigantu. 1927. godine, Ebauches SA otkupio je devet manjih kompanija: Hora, Sonceboz i Charles Hahn, proizvođača „Landeron“ mehanizama. 1928. godine otkupljeno je još deset kompanija, uključujući: Felsa, Venus, Root, Bovet, Optima. Isto se događa i 1929. godine, kada je preuzeto još osam proizvođača, Urania, Postala i druge.
Zahvaljujući ovakvoj koncentraciji, proizvođači su 1. decembra 1928. godine potpisali konvenciju koja je drastično regulisala izvoz mehanizama.
Ali, ipak je bilo prerano za to...
Još uvek nezavisni eboš proizvođači, nazivani disidentima, nisu smatrali da nova pravila važe i za njih. Izvozili su nesastavljene mehanizme u velikom broju, što je dovelo do prezasićenosti na tržištu u trenutnku kada je 1930. godine velika depresija pogodila SAD, inače najveće izvozno tržište. Ovo je rezultovalo poništavanjem konvencije decembra 1930. godine.
Poglavlje 2. Od holdinga, do super holdinga
1930: Početkom tridesetih, situacija u švajcarskoj časovničarskoj industriji bila je zaista dramatična. Puno proizvođača je bankrotiralo, a gotovo 20.000 ljudi ostaje bez posla. Časovničarska industrija i povezane banke odlučuju da kockajući se nastave sa svojom strategijom, koja prethodno nije bila izneta do kraja. Osmišljen je akcioni plan u nekoliko koraka:
1. Stvaranje super holding kompanije, sa jednakim finansijskim učešćem časovničarske industrije i švajcarskih banaka.
2. Preuzimanje većinskog dela Ebauches SA akcija, od strane super holdinga
3. Finansijska participacija Švajcarske Konfederacije
4. Koncentracija proizvodnje ostalih esencijalnih delova mehanizma i preuzimanje samih proizvođača.
Tako je 14. avgusta 1931. godine osnovan super holding sa skraćenicom „ASUAG“, i imenovan je prvi predsednik Herman Obreht.
Prvi zadatak „ASUAG-a“ bio je obezbeđivanje neophodnih finansijskih sredstava, i to 13,5 miliona švajcarskih franaka (1931). Rešenje je bilo uključivanje same Švajcarske Konfederacije.
U praksi se ne događa često da država pomogne jednoj privatnoj kompaniji. Ipak situacija je bila specifična. Veliki broj bivših zaposlenih u časovničarskoj industriji ostalo je bez posla, takođe ova industrija u Švajcarskoj smatra se za nacionalno blago, nešto po čemu ceo sve prepoznaje ovu državu.
11. septembra 1931. godine, uz dugačke pregovore, Švajcarska Konfederacija postala je akcionar u „ASUAG-u“ sa investicijom od 6 miliona franaka, uz beskamatni zajam od 7,5 miliona franaka koji će se vraćati tek od 1934. godine. „ASUAG“ je sada imao sva neophodna sredstva da svoj cilj ostvari veoma brzo.
1932. godine kreirane su dve ćerke kompanije. Radi se o „FAR“ ("Fabrique d'Assortiments Réunies SA"), i „FBR“ ("Fabrique de Balanciers Réunis SA") koje su se bavile proizvodnjom širokog asortimana poluga i osovina, kao i točkova balanse. Iste godine Ebauches SA preuzima Manzoni, Moser, Peseux, Fleurier, ED Kummer SA i dva proizvođača mehanizama i satova koji zaslužuju specijalnu pažnju – A. REYMOND SA i ETERNA.
Auguste Reymond osnovao je svoju kompaniju 1898. godine. Ova kompanija je tokom naredne dve decenije doživela veliki uspeh, da bi 1926. godine preuzela kompaniju Unitas Watch Co. U trenutku kada je Ebauches SA preuzeo kompaniju A. Reymonda, ona je bila podeljena na dva dela – ARSA koja se bavila proizvodnjom satova i Unitas koji se bavio proizvodnjom eboš mehanizama.
Sličan uspeh imala je i Eterna. Joseph Girard i Urs Schild udružili su se 1856. godine, kako bi vodili kompaniju koja se bavila proizvodnjom eboš mehanizama. 1870. godine kompanija je brojala više od 300 ljudi, dok je naziv Eterna počeo da se koristi 1876. godine. 1929. godine Eterna je zapošljavala više od 800 ljudi i proizvodila je više od 2 miliona delova. Kada je preuzeta od Strane Ebauches SA 1932. godine, ime Eterna ostalo je rezervisano za satove (Eterna SA), dok su se eboš mehanizmi proizvodili pod imenom ETA SA.
1933. godine, uprkos svim naporima, 22 proizvođača ostaju samostalna i izdvojena, uključujući devet eboš proizvođača. 15. marta 1934. godine donešen je zakon kojim se zabranjuje osnivanje novih kompanija u časovničarskoj industriji bez dozvole i izvoz mehanizama u delovima, čime je do tada kršen zakon.
Švajcarska časovničarska industrija od ovog trenutka bila je pod kontrolom.
Spajanje kompanija se nastavilo nešto slabijim intezitetom. Došlo je do poboljšanja ekonomske situacije i rasta potražnje za satovima. Spajanje zahvata i Derby, Precimax, Gigantic, Glycine i Valjoux.
Slavni Valjoux, koji ima veliku zaslugu u razvoju švajcarskih hronografa, zvao se Reymond Frères u vreme svog osnivanja u poznatom „Valle de Joux“. Osnivači ove kompanije, 1901. godine, bili su John i Charles Reymond. Kompanija se u startu specijalizovala za proizvodnju mehaničkih štoperica i proizvodila je svoje eboš mehanizme od 1910. godine. Sinovi John-a Reymonda, Marius i Arnold preuzeli su kompaniju i preimenovali je u Valjoux SA. 1942. godine Valjoux je proizvodio čak 60.000 eboš mehanizama godišnje, dok nije potpao pod okrilje Ebauches SA.
Prilog 31808
Valjoux 22
Poglavlje 3. Zlatno doba kao prethodnica velike krize
Između 1945. i 1960. godine, švajcarska časovničarska industrija beležila je trend velikog rasta. Godišnja proizvodnja satova je duplirana sa 18,8 na 41 miliona jedinica. Protekcionističke mere koje su zabranjivale osnivanje novih eboš proizvođača potrajale su do početka 1950-ih godina. Nakon toga su bile sve manje stroge, da bi 1. januara 1966. godine bile u potpunosti ukinute. Ali ono što je verovatno spasilo švajcarsku časovničarsku industriju u godinama krize, sada je dovelo do negativnih posledica. Preostali nezavisni eboš proizvođači suočili su se sa velikim poteškoćama u tržišnom nadmetanju sa Ebauches SA. Došlo je do njihovog postepenog gašenja, počeći sa Ebauches Angélus, Excelsior, Universal, Movado i drugim.
Na početku 1960-ih, švajcarska časovničarska industrija ugrožena je sa snažnim prodorom strane konkurencije, koja se oporavljala posle Drugog svetskog rata. Francuska i Nemačka časovničarska industrija uspostavljale su sve čvršće pozicije na domaćim tržištima. SAD i Japan ostvarile su veliki rast u izvozu sopstvenih satova, zahvaljujući kompanijama kao što su Timex, Seiko, Citizen, Orient. Ove kompanije proizvodile su jeftine satove u velikim količinama. U Švajcarskoj je časovničarska industrija bila veoma raštrkana. Postojalo je preko 3000 proizvođača, dok je 80% njih brojalo manje od 20 radnika!
Upravo u ovim trenucima došlo je do daljeg skoncentrisavanja švajcarske časovničarske industrije. „ASUAG“ je opet uz pomoć švajcarskih banaka otpočeo kampanju sa jasnim ciljem.
1966. godine osnovana je Chronos grupacija, dok je 1968. osnovana Synchron grupacija, koja je okupila Ernest Borel, Doxa-u i Cyma-u. 1971. godine „ASUAG“ osniva ćerku firmu GWC („General Watch Co“), kako bi upravljao novim kompanijama koje su se našle pod okriljem. To su: Certina, Edox, Eterna, Mido, Oris i Technos. Iste godine kupljen je i Longines koji je već bio vlasnik kompanija Record i Rotary.
Trend koncentracije se nastavlja i van granica Švajcarske. Ebauches SA 1967. kupuje Durowe (Nemačka) i Sefea (Francuska).
Tada dolazi do boljih rezultata. Švajcarska 1974. godine proizvodi i izvozi više od 84 miliona satova.
Ipak, budućnost za švajcarsku časovničarsku industriju bila je veoma tamna. Veliki bum u industriji tada prave kvarcni mehanizmi, što je snažno pogodilo švajcarsku industriju 1975. godine.
Iako je i u Švajcarskoj došlo do razvoja kvarcnih mehanizama i njihovog izvoza, nije očekivan nagli pad cena i tražnje za mehaničkim satovima. Došlo je do potpunog zaokreta u časovničarskoj industriji.
Ipak, razvoj kvarcnog mehanizma nije jedini uzrok ovakve situacije. 1973. godine dolazi do naftne krize i uz to do naglog jačanja švajcarskog franka (za par godina 70%), što je otežalo izvoz.
Situacija je postala zaista dramatična. Sa 84,4 miliona proizvedenih satova i mehanizama u Švajcarskoj 1974. godine, spalo se na 30,2 miliona 1983. godine. Pad od čak 65%. Stotine kompanija jednostavno su nestale. Nekoliko desetina hiljada ljudi je ostalo bez posla. „AUSAG“ je morao da preuzme određene mere. 1978. godine ETA i Schild se spajaju, grupacija Synchron se gasi, a Borel Doxa i Cyma se prodaju. 1980. godine broj kalibara (vrsta mehanizama), koji su proizvođeni od strane Ebauches SA spao je sa 136 na 40. Iste te godine „ASUAG“ gubi više od 44 miliona švajcarskih franaka. 1982. godine, sve kompanije u vlasništvu „ASUAG-a“, koje su se bavile proizvodnjom eboš mehanizama spajaju se u ETA SA. Oris je prodat prethodnim vlasnicima, a gubici prevazilaze 156 miliona franaka.
Sada smo na samoj ivici provalije i zaborava.
Ali pojavljuje se jedan novi igrač. Gigant sa imenom “Société Suisse pour l’Industrie Horlogère” (SSIH).
SSIH je osnovan 24. februara 1930. godine putem udruživanja “Louis Brandt and Frères S.A., Omega Watch Co” u Bielu i “Fabrique d'Horlogerie Charles Tissot et Fils Charles” u Le Lokleu. Nema preterane potrebe za upoznavanjem sa ovim, svima poznatim proizvođačima. Oni su spojili svoja sredstva u veoma teškom periodu, kako bi racionalizovali proizvodnju eboš mehanizama i koordinirali svoje prodajne i marketing politike. Međutim, oba proizvođača su propustila trend do kog dolazi početkom tridesetih godina dvadesetog veka – razvoj hronografa (štoperice). U ovom trenutku, Marius Meilan, direktor „Lemania Watch Co“ (koju je 1884. godine osnovao njegovog tast, Alfred Lugrin), prilazi SSIH-u. Dolazi do preuzimanja Lemania-e od strane SSIH-a 1932. godine.
SSIH brzo postaje veliki igrač u švajcarskoj časovničarskoj industriji. 1948. godine SSIH je upošljavao 1600 radnika, dok je godišnja proizvodnja iznosila više od 500,000 satova. Tokom narednih godina SSIH je nastavio da raste. 3000 zaposlenih početkom 1960-ih se povećalo na 7000 tokom početka 1970-ih, dok je proizvodnja dostigla više od 10 miliona delova godišnje. Za ovaj rast je dobrim delom zaslužno preuzimanje sledećih kompanija: Marc Favre (1955.), Eigeldinger & Cie (1957.), Rayville SA (proizvođač Blancpain satova, 1961.). Interesantno je da SSIH uopšte nije bio zainteresovan za Blancpain, već samo za mehanizme ženskih satova, koje je pravila ova kompanija. 1961. godine SSIH preuzima Cortbert, 1965. Langendorf (Lanco satovi).
1969. godine SSIH pokušava da se izbori sa Seikom i Timexom na području jeftinijih satova. Preuzimaju Aetos i ESTH. Takođe početkom sedamdesetih preuzimaju i Hamilton, čime su pokazli svoj nadmoć nad američkom časovničarskom industrijom.
Ali i za SSIH, kao i za celokupnu švajcarsku industriju satova, vremena su se značajno promenila. 1975. godine prodaja opada za više od 20%, da bi se da brojka 1976. povećala na 30%. Naredne godine Tissot napušta proizvodnju eboš mehanizama, a prodaja 1979. godine opet opada za više od 20%. Dolazi do otpuštanja 2000 zaposlenih. 1980. godine rezultati su alarmirajući – prodaja opada za 63,6%!
Švajcarske banke su opet morale da reaguju. Odlučeno je da se angažuje konsultantska kompanija (Hayek Engineering AG), koja će iznaći rešenje. Predložene akcije bile su zaista radikalne. Rayville/Blancpain se gasi, Buler, Lanco, ESTH su prodati. Čak je i Lemania prodata grupi akcionara, uključujuči i Piaget. 1982. pravo na ime Blancpain prodaje se za samo 18,000 franka Jean-Claude Biveru, jednom od rukovodilaca Omege.
Nakon toga, Nicolas Hayek se odlučuje na potez preuzimanja oba posrnula giganta...
Poglavlje 5. Spajanje i preporod
Ideja spajanja ASUAG-a sa SSIH postojala je od 1980. godine, kada su ova dva giganta sklopila određeni vid saradnje. 1981. SSIH predaje svoj kvarcni sektor ETA-i. Strategija tržišnog nastupa zasnivala se na piramidi. Na dnu su se nalazili jeftiniji satovi, proizvođeni u velikom broju i za to je bila zadužena ETA, odnosno ASUAG. ETA i njen današnji rukovodilac Ernst Thomke vodili su realizaciju Swatch koncepta, i to izuzetno uspešno. Na vrhu piramide nalazili su se ekskluzivni i skupi satovi – tu je ulogu igrala Omega, odnosno SSIH.
Spajanje se odigralo 1983. i 1984. godine. Nova grupacija ponela je naziv ASUAG – SSIH. Zapošljavala je više od 12,000 ljudi i ostvarivala godišnji obrt od 1,5 milijardi franaka. Popunila je segment „gotovih proizvoda“ sa brendovima Omega, Longines, Eterna, Rado, Hamilton, Certina, Tissot i Mido. Za mehanizme i komponente zadužena je bila ETA, koja je preuzela sve kompanije koje su bile u sastavu Ebauche SA.
1984. godine dolazi do poboljšanja situacije – ASUAG-SSIH ostvaruje relativno mali profit od 26,5 miliona franaka, što je bio dobar rezultat u poređenju sa 173 miliona gubitaka prošle godine. Omega, za koju se očekivalo da će biti najprofitabilnija, još uvek je gubila novac. Eterna, ARSA i Atlanticare su prodate.
1985. godine drama dostiže svoj vrhunac. Nicolas Hayek (iz Hayek Engineering AG), zajedno sa grupom investitora kupuje 51% akcija ASUAG-SSIH, spaja ih u “Société Suisse de Micro-électronique et d’Horlogerie SA”, odnosno SMH i postaje predsednik.
Nova kompanija ostvaruje velike uspehe, poznate svima. Prodaja i profit se povećavaju na regularnoj osnovi. 1992. godine Blancpain je ponovo otkupljen, zajedno sa Ebauches Manufacture Frederic Piguet SA. 1997. godine kreirana je modna marka satova Calvin Klein. Iste te godine SMH grupacija menja naziv u Swatch Group SA. Swatch grupacija postaje sve veća, dok velika većina eboš mehanizama sada nosi zaštitni znak ETA-e.
Tekst je obrađen i preveden sa sledećeg izvora:
Watches Corner
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
svaka cast i hvala za trud! :thumbup:
ovakvi tekstovi nedostaju!
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Apsolutno se slazem sa ovim sto je Sima rekao, i sve cestitke od mene. Ovo su tekstovi koji su i vrlo korisni da bi sagledali shvatili razvoj, probleme i uspon svajcarske industrije satove.
I da ovo je po meni jedan od tekstova koje treba na neki nacin posebno istaci kao bitan.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Čestitke na kvalitetnom tekstu !
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Hvala drugari, drago mi je da vam se tekst dopao;)
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Bravo za tekst i od mene!
:congrats:
A i link je vise nego koristan...videh da ima dosta interesantnih tekstova.
-
Svaka čast za tekst! Ovo treba da se vodi kao bitna tema,što napomenu tolarbo!
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
fantastican tekst.hvala na trudu.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Kristin jedno veliko HVALA od mene za odlican tekst,sa uzivanjem sam ga citao
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Pozdrav svima,
i drago mi je da vam se tekst svideo. To je tekst koji sam odavno hteo da prenesem na nas forum i da podelim sa svima, ali nazalost vremena nikad dosta. Ovo je tip tekstova na koje zelim da se u narednom periodu fokusiram jer su edukativnog karaktera, potpuno vanvremenski i obiluju vrednim informacijama. Ima jos dosta slicnih tekstova koje cemo u narednom periodu podeliti sa vama i koje ce ostati kao trajna vrednost svim buducim posetiocima.
Posto nisam bio u prilici da vam predstavim nove saradnike naseg portala, izuzetno zadovoljstvo mi je da se nas clan krstin predstavio svima na najbolji moguci nacin, obradivsi ovaj izuzetno opsiran i nimalo jednostavan tekst.
Izuzetno sam srecan sto smo dobili ovako vredno pojacanje u nasem timu i nadam se da ce ova saradnja biti uspesna na zadovoljstvo svih posetilaca.
Krstin, cestitam jos jednom na profesionalno uradjenom poslu. :congrats:
Nas drugi saradnik ce se uskoro takodje predstaviti na slican nacin. :yes4:
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Krstin, čestitam, tekst je za udžbenike :congrats:
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Hvala jos jednom svima, drago mi je da ste uzivali u tekstu! Hvala i Vladi na "zvanicnom" predstavljanju:)
Ocekujte jos ovakvih stvari;)
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Pregled 10 najpopularnijih mehanizama ETA
Izdržljivi mehanizmi i klasici među hronografima
Već dugi niz godina ETA dominira tržištem mehaničkih satnih mehanizama koji nose oznaku ‘Swiss made’. ETA je cenjena ne samo zato što za sobom ima pozamašan niz mehanizama za koje mnogi smatraju da su na nivou Rolexa (Elaboré, Top, Chronomètre itd.), već i zato što su ti mehanizmi veoma precizni i pouzdani. U ovom tekstu su navedeni neki od najbitnijih mehanizama i serija mehanizama koje proizvodi ETA.
ETA 2824 - Robustan i svestran mehanizam
ETA 2824, čija je aktuelna verzija ETA 2824-2, oličenje je izdržljivog mehanizma koji se odlikuje ne samo visokom pouzdaniošću, već i svojom dugotrajnošću. Trenutna verzija serije 2824 masovno se proizvodi od 1982. godine, pa su tako i sve „dečije bolesti” odavno izlečene. Iako se visoka preciznost često postiže na račun robusnosti, pomenuti mehanizam ipak poseduje obe ove osobine usled relativno jednostavnog, ali veoma efikasnog dizajna. ETA 2824 je stekao ugled prvenstveno zbog preciznosti, ali i zato što je odstupanje relativno konstantno bez obzira na to kako je sat položen i na ostale vrste uticaja. Prednosti ovog mehanizma su i u tome što je široko rasprostranjen, što se rezervni delovi lako nabavljaju i što su relativno jeftini. Pošto se ETA 2824 pokazao kao uspešan mehanizam, drugi proizvođači ga često kopiraju, uključujući i one iz Švajcarske. Najpoznatija adaptacija ovog mehanizma je Sellitin SW200, koji se takođe odlično pokazao. Često ga ugrađuju Raymond Weil , Michel Herbelin , Tudor , Frederique Constant , Mido , Nautica, Oris i Mühle Glashütte
ETA Valjoux 7750 – klasik među hronografima
Otkako se Valjoux 7750 pojavio tokom sedamdesetih godina prošlog veka, brojni proizvođači satova poklanjaju poverenje ovom mehanizmu zbog njegove pouzdanosti. Redovno ga koriste premijum brendovi ili specijalisti kao što su IWC Chronographs, Tag Heuer i Breitling. Mehanizam je velikih dimenzija. Prečnik mu je 30 mm, a visina 7,9 mm. Podbrojčanik koji meri intervale do 30 minuta nalazi se na poziciji 12 sati, a onaj koji meri sate je na poziciji 6 sati. Sekundara se nalazi sa leve strane, na poziciji 9, tako da tri hronografska podbrojčanika formiraju jednakokraki trougao orijentisan nalevo.
Zbog robusnosti, preciznosti i dobrog odnosa između cene i kvaliteta, mnogi proizvođači se oslanjaju na mehanizam 7750. Dizajn ovog mehanizma se već decenijama praktično nije ni menjao, usled čega postoji velika sigurnost prilikom planiranja novih modela, a veoma je izvesno da se neće menjati ni u godinama koje dolaze. Malim proizvođačima je ovo veoma značajno i jedan je od glavnih razloga za ugradnju ovog mehanizma. Često ga koriste Maurice Lacroix , TAG Heuer , Oris , IWC i Breitling.
ETA 2892 – vrhunski automatski mehanizam
Osim mehanizama sa oznakama 2824-2 i 7750, i 2892-A2 spada u najčešće korišćene mehanizme ETA. Iako ovaj mehanizma nije toliko ispupčen, konstruisan je na sličan način kao 2824. Mehanizam 2892 se često koristi za vodeće modele satova srednje i više klase, naročito kada su u pitanju prozivođači koji nemaju potrebno znanje ili kapacitete za proizvodnju sopstvenih mehanizama u dovoljnim količinama. Mehanizam 2892 se često koristi za komplikovanije satove jer je tanji u u odnosu na 2824. Mehanizam stoga ostaje kompaktan čak i ukoliko se dodaju još neke komponente, kao npr. zupčanici ili složeniji mehanizmi za prebacivanje. Na primer, čuveni kalibar 12 TAG Heuera je zasnovan na mehanizmu 2892, a opremljen je hronografskim modulom Dubois-Dépraz 2022. Često ga koriste Union Glashütte, Longines, IWC, Baume & Mercier, Breitling, Tudor, TAG Heuer, Paul Picot, Omega (Caliber 1120).
ETA 2801 – standardni i pouzdani mehanizam koji se ručno navija
ETA 2801, čija je aktuelna verzija 2801-2, spada u mehanizme koji se ručno navijaju. Ima 17 rubina, a rezerva snage mu je 42 sata. Sa dimenzijom od 3,35 mm je svakako tanak čak i za mehanizam koji se ručno navija. Iako nema rotor niti prikaz datuma, mehanizam 2801 po konstrukciji podseća na 2824. Mehanizam 2801 se koristi u mdelu Meistersinger Einzeigeruhr No. 1, koji savršeno odražava minimalizam ovog mehanizma. Često ga koriste: Meistersinger Einzeigeruhr No. 1 i Junghans.
ETA 2836-2 – 2824-2 sa prikazom dana
ETA 2836 je zasnovan na ETA 2824 i ima prikaz dana i datuma. Najnovija verzija 2836-2 takođe sadrži kočnicu sekundare i može nadograditi tako da prikazuje i GMT sa još jednom vremenskom zonom. Baš kao što svaki sat sa mehanizmom 2824-2 ne mora imati i prikaz datuma, postoje satovi u kojima se koristi mehanizam 2836-2 čak i ukoliko se na brojčaniku ne prikazuje i dan u nedelji (npr. Mido Baroncelli ili Chronometer Jubilé). Adaptacije klasičnog sata sa mehanizmom 2824 često se mogu videti kod proizvođača kao što su Mido i Oris i to po pristupačnim cenama. Ovaj mehanizma često koriste Mido , Nautica ili Oris.
ETA Unitas (6497, 6498) – nekada se nosio u džepu, a sada na ruci
Mehanizme 6497 i 6498 je razvio Unitas tokom pedesetih godina prošlog veka, ali ih danas proizvodi i distribuira ETA. Iako su prvobitno zamišljeni kao mehanizmi za džepne satove, modeli 6497 i 6498 se danas često nalaze u ručnim satovima. Panerai je nekada često koristio Unitasove modele kao osnovu OP X i OP XI. Budući da se Panerai sve više oslanja na mehanizme iz vlastite proizvodnje, ovaj italijanski proizvođač luksuznih satova danas ređe koristi mehanizme ETA koji potiču od Unitasovih. Ovaj mehanizam često koriste Panerai (OP X, XI) i TAG Heuer Carrera (Cal. 1).
ETA 7751 – klasik prilagođen za svakodnevnu upotrebu
teško da postoji bilo koji drugi švajcarski mehanizam od koga se za uloženi novac može dobiti toliko kompleksnosti. Ovaj mehanizam, koji ima funkciju hronografa i potpuno funkcionalni kalendar, sjedinjuje dve bitne osobine koje ga čine odličnim za svakodnevnu upotrebu, pa je zato savršen izbor za pragmatički nastrojene ljubitelje satova. Osim modela 7751, u upotrebu su ušle i nove adaptacije klasičnog mehanizma ETA Valjoux 7750, kao recimo 7753, koji ima dugme za brzo pomeranje datuma na poziciji 10 sati, a prikaz minuta sa desne strane. Često ga koriste Longines i Omega (Cal. 1151).
2894 – 2892 sa funcijom hronografa
Mehanizam 2894 je hronografski mehanizam zasnovan na modelu 2892-A2. Iako ima ovu nadogradnju, visina ovohmehanizma je samo 6,1 mm. Kada se uporedi sa mehanizmom ETA Valjoux 7750, može se reći da je u pitanju savremenija i složenija verzija pouzdanog hronografskog mehanizma. Automatski mehanizam ima 37 rubina, a kao što se i očekuje od ovog proizvođača, poseduje i švajcarski zaprečni sklop. Često ga koristi TAG Heuer.
ETA 2000-1 – izuzetno tanak automatski mehanizam
ETA 2000-1, koji se proizvodi od 1998. godine, najnovija je verzija ovog neobično tankog i elegantnog automatskog mehanizma. Sa visinom od samo 3,6 mm, tek je neznatno deblji mehanizma ETA 2801 koji se ručno navija. Ovaj mehanizam može da zaustavi sekundaru i brzu promenu datuma. Uprkos tome što je tanak, ima rezervu snage od 40 sati. Zbog svoje tananosti, po čemu podseća na ETA 2671, ovaj se mehanizam često koristi za ženske satove. Obično ga koriste Mido, Nautica, Oris, TAG Heuer i Omega.
ETA Valgranges – nova serija ljubitelje velikih satova
Serije sa oznakom A07.XXX načinjene su uzimajući u obzir potražnju za velikim i robusnim satovima. Ovde postoji sličnost sa prenamenom Unitasovih mehanizama, koji su prvobitno bili namenjeni džepnim satovima. Usled kompleksnog dizajna glavne ploče, ovaj mehanizam je napravljen tako da u potpunosti zauzme kućište velikih satova. Ove serije se nazivaju po francuskom nazivu grada Grenhena (Granges), u kome se nalazi sedište ETA SA. Postoji više verzija ovog mehanizma. Prva verzija (A07.111) je standardna, dok druga (A07.161) ima indikator rezerve snage. Treća verzija (A07.171) ima funkciju GMT sa kazaljkom koja pokazuje 24 sata, a četvrta (A07.211) je hronograf.
Izvor: https://www.montredo.com/en/watch-ma...s-made-by-eta/
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Imao sam dobru namjeru, meni je tekst pomogao da naučim nešto novo. Iskreno tekst nisam ni čitao na srpskom već sam ga na brzinu iskopirao u želji da ga podjelom sa drugima. Shvatam pravila foruma i slažem se sa njima. Izbrišite tekst.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Niko ne dovodi u pitanje tvoju dobru nameru, koja svakako postoji, a predlažem da narednih dana malo središ tekst. Šteta je da ove informacije ne postoje na forumu.
Peace, brother :beer:
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Ja uz najbolju namjeru nisam u mogućnosti prevesti tekst prije sredine aug iz prostog razloga sto nemam pristup komp (na odmoru sam). Postavio sam link sa tekstom na eng. Ako je neko u mogućnosti da ga prevede a izbriše tekst koji sam postavio ima pivo ako je sa prostora BL ili bude u blizini.
Nesa to pivo sto mlatiš sa njim mogao bi lako platiti, nikad ne znaš gdje me mozes sresti.😉
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Da se dogovorimo ovako - srediću ti tekst, a što se tiče piva, mislim da ću ići u BL početkom septembra. Predlažem Nektar, to sam probao, ali ako se pojavilo još neko lepo pivo iz BL pivare, vrlo rado plaćam turu ;)
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Za pivo moraš doći prije sredine aug. poslije palim nazad za Stockholm. Ili ako dodjes u Stockholm vodim ja na švedsko pivo.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Uh, ne mogu da obećam, ali ako tokom odmora svraćaš u BG (osim 20-30. jula), ima finih pivnica koje bi trebalo isprobati.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Bit ću na kratko u BG sredinom jula (jedan dan) da kupim jedan sat i palim odmah nazad, djeca žena i sve sto ide uz njih ne ostavljaju mnogo prostora. Ali hvala u svakom slučaju.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Nadam se da ćemo se ipak nekako iskombinovati, a tekst je upravo sređen.
-
Re: ETA Istorijat – 75 godina švajcarskih mehanizama
Hvala Nesa, ja ga stvarno nisam mogao na tel. doraditi. Moja krivica sto nisam pročitao tekst na srpskom. Želio sam ga samo sto prije podijeliti.