Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 14
Like Tree10Likes

tema: Časovnik Lazara Hilandarca

  1. #1
    Član
    Član od
    5.1.2010.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    252
    Lajkovi
    79
    Reputacioni uticaj
    17

    Određen forumom Časovnik Lazara Hilandarca

    evo jednog zanimljivog teksta:

    Blic Online | Srbi časovničari dva veka pre Švajcaraca

    Srbi časovničari dva veka pre Švajcaraca

    Većina ljudi zna da Švajcarci već vekovima izrađuju najkvalitetnije satove na svetu, ali je malo kome poznato da su Srbi počeli da se bave časovničarstvom - najmanje 200 godina pre Švajcaraca. Tako je srpski monah Lazar Svetogorac još 1404. godine napravio prvi javni mehanički časovnik u Rusiji, dok su švajcarski časovničari osnovali svoj esnaf tek 1601.

    Štaviše, hronološki gledano, od oko 1.200 znamenitih časovničara Evrope, ovaj sluga Božiji se nalazi između drugog i četvrtog mesta.

    Lazarov mehanički časovnik na tornju Kneževog dvora u Moskvi, jedan od prvih 10 takvih satova u Evropi, merio je vreme punih 217 godina, kada je zamenjen novim, koji je ubrzo nestao u velikom požaru. Izrađen je po narudžbini velikog kneza
    Vasilija Dmitrijeviča i tada je koštao koliko i velika bogataška kuća.

    - U to doba, kako piše u ruskim izvorima, Lazarev časovnik je bio pravo tehničko čudo. Kao što se može videti na jednoj minijaturi iz 16. veka, imao je tri tega: jedan za pokretanje kazaljki, drugi za otkucavanje časova i treći za otkucavanje njihovih četvrtina, što je bilo dodatno čudo za ono vreme, kada minuti u drugim sredinama nisu imali značaja. Naravno da se monah Lazar nije smeo usuditi da ode na noge velikom knezu moskovskom a da pre toga nije izradio bar desetak, možda i više sličnih časovnika širom Balkana. Uostalom, i sa minijature se vidi da je bio sed i da nije mogao imati manje od 55, 60 godina. Moguće je i da ga je velikom knezu moskovskom preporučio lično despot Stefan Visoki – govori mašinski inženjer Želimir Stefanović, istraživač srpskog časomerja.

    Iako Lazarev časovnik iz Moskve nije sačuvan, jedan sat koji najverovatnije potiče iz tog doba i danas se može videti na Hilandaru. To je, bez sumnje, najstariji časovnik na Svetoj gori i, uopšte, našim duhovnim prostorima. Prema rečima našeg sagovornika koji ga je pre nekoliko godina opravio, ovaj mehanizam još funkcioniše. Po konstrukciji (zapinjača – ustavljač) i kovačkoj tehnologiji blizak je dobu onog moskovskog iz 1404, s tom razlikom što mu je umesto „Lazarevog“ foliota (mehanički oscilator – takter u vidu dvokrake poluge sa pomičnim utezima s obe strane, za podešavanje tačnosti) ugrađeno klatno koje, po svemu sudeći, potiče iz 17. veka.

    – Pretpostavljam da je neko od monaha – časovničara kojima Hilandar, čini se, nikada nije oskudevao, svojevremeno osavremenio taj sat, ugrađujući mu umesto foliota kao oscilatora – klatno, a ostavljajući sve ostalo sa zapinjačom, koja je dominirala u ranija dva-tri veka. Upravo to je učinio i Kristijan Hajgens 1657, kada je zamenio foliot Galilejevim klatnom, što je bila prava revolucija u tačnosti merenja vremena. Stoga nije nemoguće da je i taj sat napravio Lazar Svetogorac – kaže Stefanović, i podseća da je Džems Džerald Vitrou smatrao da je industrijsku revoluciju podstakao mehanički časovnik, a ne parna mašina.

    A o pažnje vrednoj tradiciji srpskog časomerja svedoči i brojčanik časovnika na zvoniku srpskog manastira Sveti Đorđe, udaljenog 40 kilometara južno od Temišvara, na kojem su časovi označeni ne rimskim ili arapskim, već staroslovenskim brojkama (Az, Vjedi, Glagol, Dobro, Jest...). Isto kao i na Lazarevom satu iz 1404! Manastir su sagradili Brankovići još 1485. godine i, koliko je poznato, ovo je jedini sačuvani brojčanik te vrste iz pre – Hajgensovog doba.
    Časovnik se, inače, pominje i u Hilandarskom tipiku, a kako je Sveti Sava završio ovaj spis 1199. godine, može se zaključiti da se njegovo otkucavanje čulo i koju deceniju ranije. Čak i pod pretpostavkom da nije reč o mehaničkom, već o časovniku na vodu, ovaj podatak ne gubi na senzacionalnosti, jer se prvi takav sat (ručne izrade) u Zapadnoj Evropi pojavio tek 1251. godine, dakle najmanje pola veka kasnije, ne računajući onaj koji su Karlu Velikom poklonili Arapi.

    Zanimljivo je i da je srpski istoričar i enciklopedista Stanoje Stanojević u svojim istraživanjima došao do podataka, iz turskih izvora, da su Osmanlije, ulazeći prvi put sa vojskom u Skoplje zaticali časovnike na visokim gradskim kulama iz, kako su govorili, „neverničkih vremena“. A da su naši preci i te kako dobro znali koliko je sati, vidi se i po drvorezu Volfanga Resa iz 1521. koji prikazuje časovnik (najverovatnije domaće izrade) na jednoj od despotovih kula Beogradske tvrđave, kao i sličnom bakrorezu iz Pećke patrijaršije.


    Restauratori časovnika traže sponzora za muzej

    Želimir Stefanović i Mirko Vukašinović, obnovitelji mehaničkih časovnika od istorijskog značaja, do sada su restaurirali desetinu časovnika na našim prostorima, između ostalih i one na Hilandaru i Sremskoj Kamenici, a u manastiru Sveti Đorđe, u Rumuniji, prvi su našli brojčanik ispisan na starosrpskom. Oni već godinama traže sponzore koji bi finansirali njihovu ideju da se u unutrašnjosti Beogradske ili Smederevske tvrđave - ili na drugom pogodnom mestu - napravi Muzej srpskog časomerja, čiju bi stalnu postavku činilo 14 časovnika iz različitih epoha, kojima bi se predstavili slojevi u razvoju srpskog časovničarstva.

    Časovnike bi sami obnovili ili rekonstruisali, napravili bi i monografiju, a sve poslove bi, kako kažu, završili za tri godine. Time bi Srbija stala u red sa nekoliko zemalja sa najbogatijom istorijom časovničarstva, a monah Lazar Svetigorac rame uz rame sa našim gorostasima nauke i tehnike: Ruđerom Boškovićem, Nikolom Teslom, Mihajlom Pupinom i Milutinom Milankovićem.

    izvor: blic.rs
    Poslednja ispravka: dragon (14.4.2011. u 15:52)

  2. #2
    Moderator Avatar korisnika sima hrabri
    Član od
    16.12.2009.
    Lokacija
    Zemun
    Poruke
    2.556
    Lajkovi
    3874
    Blogovi
    2
    Reputacioni uticaj
    140

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    vrlo zanimljiv clanak! mogli bismo da pokusamo da, posto je vec slicnu ideju izneo @tolarbo, na neki nacin podrzimo inicijativu za izgradnju muzeja casovnicarstva. to bi bila zaista velika stvar!
    Citat jole777 kaže:
    Ne pali me marketing, placeni oglasi ni sportasi/glumci. Daj mi kakvu vintage Omegu, in house Seiko ili Sinn-a i meni je to sasvim dosta.

  3. #3
    Stariji član Avatar korisnika ANGEL II
    Član od
    7.11.2010.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    1.353
    Lajkovi
    387
    Reputacioni uticaj
    0

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    Juče čujem komentar kada je lik video naziv brenda na satu i godine nastanka uz blagi osmeh je samo rekao, jbt dok su naši izvozili svinje ljudi su proizvodili satove, ehhh da sam imao ovu informaciju tada!

  4. #4
    Stariji član Avatar korisnika milospinkfloyd
    Član od
    8.9.2010.
    Lokacija
    https://t.me/pump_upp
    Poruke
    579
    Lajkovi
    190
    Reputacioni uticaj
    16

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    salje mi drug sms u petak "samo da znas da je tvoj brajtling bleda kopija sata srpskog majstora lazara svetogorca"


  5. #5
    Banned
    Član od
    7.10.2009.
    Poruke
    213
    Lajkovi
    38
    Reputacioni uticaj
    0

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    Citat sima hrabri kaže: Pregled poruke
    vrlo zanimljiv clanak! mogli bismo da pokusamo da, posto je vec slicnu ideju izneo @tolarbo, na neki nacin podrzimo inicijativu za izgradnju muzeja casovnicarstva. to bi bila zaista velika stvar!
    Slazem se sa Simom, ovu ideju treba podrzati! Bas bi bilo lepo da imamo muzej casovnicarstva, a znam i mnoge koji bi svojim poklonima doprineli da taj muzej bude jos bogatiji.

  6. #6
    Istaknuti član Avatar korisnika HADzI DALIBOR
    Član od
    26.10.2009.
    Lokacija
    Doboj,R.SRPSKA
    Poruke
    4.981
    Lajkovi
    4375
    Reputacioni uticaj
    139

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    @crane
    Informacija je odlična!
    Hvala

  7. #7
    Član
    Član od
    5.1.2010.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    252
    Lajkovi
    79
    Reputacioni uticaj
    17

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    Citat HADzI DALIBOR kaže: Pregled poruke
    @crane
    Informacija je odlična!
    Hvala
    pa da, vrlo interesantan clanak stvarno.

    nema na cemu naravno!

  8. #8
    Član
    Član od
    26.1.2011.
    Lokacija
    Nis
    Poruke
    208
    Lajkovi
    252
    Blogovi
    1
    Reputacioni uticaj
    18

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    O ovome sam citao u jednom katalogu, u pitanju je nase izdanje postavka satova iz beogradskog muzeja i privatne kolekcije.
    Inace Lazar Svetogorac je poznatiji u narodu kao Lazar (Laza) Hilandarac covek je stvarno bio vizionar...

  9. #9
    Saradnik Avatar korisnika anbeast
    Član od
    31.7.2010.
    Lokacija
    Zaječar
    Poruke
    2.531
    Lajkovi
    6258
    Reputacioni uticaj
    250

    Određen forumom re: Časovnik Lazara Hilandarca

    Podrska za muzej! Sta ce, siroti, Svajcarci u to doba nisu imali vremena da prave satove, bili su zauzeti - ratovanjem (U datom periodu nije bilo rata u Evropi bez svajcarske pesadije (kopljanika i halebardista))

  10. #10
    Stariji član
    Član od
    15.3.2011.
    Lokacija
    Beograd
    Poruke
    781
    Lajkovi
    2181
    Reputacioni uticaj
    79

    Određen forumom Časovnik Lazara Hilandarca

    Kad se već govori o "prvom srpskom ručnom satu", nije zgoreg podsetiti se da horologija u ovom narodu nije pojava novijeg datuma. Vidim da je pravac razmišljanja na terenu daleke istorije, srodan ovoj priči, pa možda tekst doprinese pomenutoj temi a u pravcu boljeg profilisanja nekih ideja. Iskreno cenim uluženi napor ali i dalje stojim kod stanovišta da je to skoro uzaludan trud. Nažalost.
    Deo teksta i slike preuzeti su sa internet stranice hilandar.org.


    600-ТО ГОДИШЊИЦА ЧАСОВНИКА ЛАЗАРА ХИЛАНДАРЦА У МОСКВИ
    Београд, 3. 12. 2004.



    Србин, Лазар- Црноризац и Хиландарац, родом из Призрена, 1404. године је осмислио, израдио и поставио први часовник у Русији на прочељу ступа двора Великог кнеза у Московском Кремљу. Часовник је радио без прекида пуних 217 година.



    Часовник је по потреби свога времена имао само једну непокретну сказаљку док су се дискови бројчаника са ћирилским бројевима окретали. Први диск показивао је земаљске часове док су остали показивали положаје планета. До тада је будни звонар помно посматрајући сунце и сунчаник означавао ударцем чекића у звоно само дневне часове, и то је могао да чини само када је било сунца. Ноћу би време утоноло у мрак без краја и почетка.


    Одједном, доласком Лазара догодило се невиђено чудо. Није се више на ступу појављивао жив човек, већ механизам у облику човека, који је ударцем чекића означавао часове не само дневне већ и ноћне, како је записано. Никоновски летопис и други кратки записи сведоче пак да је Лазарев бројчаник, у исто време био и модел хелиоцентричног система.


    Међутим, Лазар сигурно није био вук самотњак, који је све то сам измислио. Његов подвиг у Москви је само био ношен валом вишевековне у сабору знања јелинско-ромејске традиције и посвећене занатске вештине која се упорно преносила још од обелиска древног Мисира, па преко Александрије и њених клепсидри и Мусеона, у коме је Аристарх још у IV веку пре Христа упоређењем сенки обелиска и бунара прорачунао величину округле Земље и величину Сунца око којег се Земља окреће, затим Атинске ,,Куле ветрова”, па 24-оро врата клепсидре на Светој Софији у Цариграду чији је механизам ,,бучно тандркао”, све до предпостављене призренске часовничарске школе одакле је потекао. Предпостављена српска часовничарска школа свакако није бесловесно умножавала зупчанике чиме би се сва посвећена тајна заната сводила на слепо копирање.


    Треба узети и обзир да је у Призрену боравио славни полихистор Теодор Метохит који је ту писао и подучавао Евклидове аксиоме, преносећи науку Цариградских универзитета, па је чврста претпоставка да је и сам Лазар био учени полихистор, јер је очигледно носио у себи оно православно, васељенско што је довело до модела хелицентричног ситема. Остаје још и питање ко је израдио часовник на двору деспота Стефана ,,чија су се звона чула на дан хода?”.
    Poslednja ispravka: Shmizla (18.4.2012. u 21:02) Razlog: Poruka premeštena u odgovarajuću temu
    tolarbo, igor bg and Rev. like this.

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Bookmarks sajtovi

Vaš status

  • Ne možete postavljati teme
  • Ne možete odgovarati na poruke
  • Ne možete slati priloge uz poruke
  • Ne možete prepravljati svoje poruke
  •